Connect with us

PRIVREDA

Plastični proizvodi iz BiH stigli i do Mauritanije

Objavljeno

 


Industrija plastike u Bosni i Hercegovini, uprkos pandemiji virusa korona, i prošle godine zabilježila je rast, kojim je dodatno smanjen disbalans između izvoza i uvoza u ovom sektoru.

Tako je izvoz plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iz BiH tokom 2020. godine povećan za 16 miliona KM, dok je istovremeno uvoz smanjen za 39 miliona, govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Za razliku od 2019. godine, kada je vrijednost izvezenih plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iznosila 475.120.095 KM, u protekloj godini ukupna vrijednost izvoza povećana je na 491.293.939 KM.

S druge strane, tokom 2020. godine ukupno je uvezeno plastike u vrijednosti od 937.691.753 KM, dok je taj uvoz 2019. godine iznosio 976.743.389 KM.

Najveće količine plastike i proizvoda od plastike iz Bosne i Hercegovine, tokom protekle godine, izvezene su u Njemačku, Hrvatsku, Austriju i Holandiju, a najviše su izvozili građevinske proizvode od plastičnih masa i proizvode za transport i pakovanje robe od plastičnih masa, kao što su čepovi, poklopci, zaklopci i ostali zatvarači od plastičnih masa.

Zanimljivo je da su proizvodi od plastike iz BiH tokom 2020. godine stigli i u Gruziju, Maroko, Mauritaniju u Africi, te Irak.

Reklama

A lani se najviše uvozilo iz Njemačke, Srbije, Italije i Turske.

Prema novčanoj vrijednosti najviše je uvezeno cijevi, crijeva i pribora za njih od plastičnih masa, zatim šipki, štapova i profilnih oblika od plastičnih masa, kao i ostalih ploča, listova, filmova, folija i traka od plastičnih masa.

Kada je riječ o masi, najviše su uvezeni polimeri etilena u primarnim oblicima, zatim poliacetali, ostali polieteri i epoksidne smole, u primarnim oblicima; polikarbonati, alkidne smole, polialil esteri i ostali poliesteri, u primarnim oblicima, ali i šipke, štapovi i profilni oblici od plastičnih masa.

Neki od ovih proizvoda u BiH su takođe stigli iz udaljenih zemalja: Kenije, Belizea, Kazahstana i Tuvalua.

Uprkos obećavajućem ukupnom skoru, domaći proizvođači lani su zabilježili različite rezultate poslovanja.

Kristina Tabak iz firme „Tabak plast“ iz Tomislavgrada, koja se bavi proizvodnjom PVC cijevi, Pehd cijevi, cijevi za kanalizaciju i drugih proizvoda od plastičnih masa, kaže da su tokom protekle godine povećali izvoz uprkos pandemiji.

Reklama

„S obzirom na cijelu situaciju sa pandemijom virusa korona, mi nismo stajali sa proizvodnjom ni u jednom trenutku i povećali smo izvoz, a sada, krajem 2020. godine i početkom 2021, krenuli smo u proizvodnju većih količina cijevi za kanalizaciju“, istakla je Tabakova za „Nezavisne“.

S druge strane, Sanja Simeunović iz firme „Euroterm“ iz Bijeljine, koja se bavi proizvodnjom poluproizvoda, gotovih proizvoda od plastike, kao i proizvoda po specijalnom zahtjevu, kaže da su tokom prošle godine zabilježili manji izvoz, i to od 50 odsto, a da je i ova godina neizvjesna, kao i samo tržište.

Vitomir Pušić, vlasnik firme „Plastex“ iz Srpca, čija je osnovna proizvodnja prerada plastike ekstrudiranjem, ističe da od nekadašnjih 40 radnika sada ima samo četvoro i da razmišlja o zatvaranju firme.

Kaže da su uslovi za poslovanje izuzetno teški.

„Ja sam jedini proizvođač alkaten crijeva u Republici Srpskoj i kao takav nemam posla i moram da otpuštam radnike“, konstatovao je Pušić.

Škola u Tešnju

 

Reklama

Potrebna znanja za izradu plastičnih proizvoda, sve više traženih na domaćem i stranom tržištu, nedavno je steklo 30 polaznika i polaznica obuke injekcionog brizganja plastike, koja je održana u Tešnju.

Škola za brizganje plastike je dio projekta „Unapređenje konkurentnosti privrednih subjekata na projektnom području kroz pružanje i unapređenje kvaliteta poslovno-razvojnih usluga“, koji implementira Agencija za razvoj općine Tešanj, uz podršku Projekta okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), koji podržava i finansira Vlada Švicarske, a provodi UNDP BiH.

„Svi koji nakon 200 sati obuke polože potrebne testove imaju priliku za zaposlenje“, tvrdi Ismar Alagić, direktor Tešanjske razvojne agencije.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu