Connect with us

PRIVREDA

Paprika i luk zamijenili duvan

Objavljeno

 


U Ljubinju, koje je nekada bilo najpoznatiji duvanjarski kraj u istočnoj Hercegovini, definitivno su odustali od sadnje duvana, jer organizovanog otkupa već godinama nema, a stanovništvo, iako živi uglavnom od poljoprivrede, okreće se na proizvodnju paprika i luka.

U odnosu na nekadašnjih više stotina hektara pod duvanom, u Ljubinju će, prema riječima Dragoljuba Sorajića, šefa Odsjeka za privredu opštine Ljubinje, ove godine biti zasađeno maksimalno 15 hektara duvana, što je ispod svakog minimuma.

„Prije samo pet-šest godina pod duvanom smo imali 200 hektara, a i tada je zabilježena stagnacija, jer se prestalo sa organizovanim otkupom, a prema zasijanim rasadnicima, ove godine će maksimalno biti zasađeno petnaestak hektara, što je za pet hektara manje od prošle godine“, kaže Sorajić.

Kaže da se i ove minimalne količine sade više iz navike, nego što se može prodati, jer duvan može ići samo na otkup, s obzirom na to da su na njega velike akcize, a mali proizvođači ih ne mogu platiti, a ako i probaju prodati koji kilogram rezanog duvana, izloženi su i velikom riziku s obzirom na to da se ovakva prodaja tretira kao šverc cigareta, bez obzira na to što prodaju svoj proizvod.

Nekada su Ljubinjci svoj duvan odvozili u otkupnu stanicu u susjedni Stolac, ali se i ona ugasila, što je dodatno ubrzalo smanjenje proizvodnje u Ljubinju, tako da je trenutno stanje takvo da je dobar dio prošlogodišnjeg duvana kod ljubinjskih poljoprivrednika ostao neprodat, jer ga ne kupuju ni nakupci koji trguju na crno.

Zbog ovakve situacije nekadašnja duvanjišta sve više se pretvaraju u nasade paprika i crnog luka, koji se prodaju najbolje.

Reklama

Ni kod ovih povrtarskih kultura ne postoji organizovan otkup, ali se naročito jesenja crvena paprika u posljednjih nekoliko godina prodaje dobro.

„Većina poljoprivrednika je svoju papriku, ali i dobar dio luka, prodala odlično, na kućnom pragu, jer nakupci već znaju ko su ozbiljni proizvođači i bukvalno su sa njiva vagali i otkupljivali plodove“, navodi dalje Sorajić.

Iako otkup prošlogodišnje proizvodnje nije omela ni pandemija virusa korona, neizvjesno je šta će biti do jeseni ove godine, mada se poljoprivredni proizvođači nadaju dobroj prodaji, jer, kako kažu, već imaju najave za otkup.

U Ljubinju na oranicama planiraju sijati i jari ječam, jaru zob i krompir, ali treba pričekati toplije vrijeme.

Ono što ljubinjske poljoprivrednike zasad najviše brine jeste problem navodnjavanja, jer se u ovdašnjem bezvodnom terenu biljke jedino mogu zalijevati iz vještačkih akumulacija, kojih u ovom kraju imaju dvije, ali su obje presušile.

Objašnjavajući da veća akumulacija pušta vodu, a da zbog većeg ne može funkcionisati ni manje jezero, koje je s njim povezano, Dragoljub Sorajić kaže da se radi na krpljenju raspukline, ali da se za ovu sezonu ne može očekivati da jezera budu u funkciji, što će zasigurno umanjiti rod.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu