Connect with us

PRIVREDA

“Šume RS” lani ostvarile prihod od 204,22 miliona maraka: Manja prodaja i slučajni užici poremetili planove

Objavljeno

 


Preduzeće “Šume Republike Srpske” ostvarilo je lani prihod od 204,22 miliona KM, što je, kako su istakli, jedan odsto više u odnosu na godinu ranije, ali i znatno manje od planiranog, dok je prošlogodišnja dobit iznosila 174.089 maraka.

– Ostvaren je pozitivan rezultat u poslovanju uprkos problemima nastalim u proteklom periodu. Kao i ostali privredni subjekti i mi smo poslovali u specifičnim uslovima izazvanim pandemijom virusa korona – kazali su u “Šumama RS”. Dodali su da je manje ostvaren ukupni prihod u odnosu na planirani najvećim dijelom uzrokovan manjom prodajom šumskih drvnih sortimenata, zbog poremećaja na tržištu.

– Jedan od razloga za neizvršenje realizacije jeste i veliki broj slučajnih užitaka u istočnim krajevima Srpske usljed olujnog nevremena koje ih je zadesilo – rekli su u “Šumama”.

Od ukupne proizvodnje, naglašavaju, 81 odsto šumskih drvnih sortimenata je iz redovnih, a 19 odsto iz vanrednih sječa, dok je u 2019. godini taj odnos bio 89 odsto prema 11 odsto.

– Na kraju prošle godine 21 organizacioni dio preduzeća ostvario je pozitivan finansijski rezultat, dok je deset šumskih gazdinstava poslovalo sa gubitkom. Godinu ranije, 23 organizaciona dijela ostvarila su dobit, dok je njih osam bilo u minusu – istakli su u “Šumama RS”.

Organizacioni dijelovi koji su poslovali sa gubitkom predmet su, kažu, posebne analize, nakon koje će biti utvrđeni razlozi gubitka u poslovanju te će shodno tome biti preduzete adekvatne mjere.

Reklama

Najlošiji rezultat ostvarilo je Šumsko gazdinstvo “Borja” Teslić, a vršilac dužnosti direktora Vladimir Đukarić istakao je da su prošlu godinu završili sa gubitkom od oko 1,4 miliona KM.

– Prošle godine jednostavno nije ispunjen godišnji plan, što se odrazilo i na poslovanje. Konkretni razlozi zbog kojih nije ispunjen plan nisu mi još poznati, jer sam dužnost direktora preuzeo prije nešto više od mjesec dana – kazao je Đukarić dodavši da će uložiti sve napore da maksimalno ispune proizvodno-finansijski plan ove godine.

Direktor Šumskog gazdinstva “Vrbanja” iz Kotor Varoša Milan Vasiljević kaže da je 1. avgusta prošle godine, kada je preuzeo funkciju, zatekao poslovni minus od oko 880.000 maraka.

– Planom poslovanja za 2020. godinu bila je predviđena realizacija oko 90.000 kubika šumskih drvnih sortimenata, a do tada je bilo realizovano svega oko 25.000 kubika. Uspjeli smo do kraja godine da realizujemo još 35.000 kubika, što smatram uspjehom, s obzirom na zatečene dugove prema dobavljačima, zakočene tendere i sve ostalo – kaže Vasiljević.

On ističe da je od početka ove godine realizovao oko 15.000 kubika, dodajući da dugogodišnji radnici tvrde da ne pamte da je u periodu januar – februar – mart napravljen tako dobar rezultat.

– Kada je riječ o finansijama, ŠG “Vrbanja” iz mjeseca u mjesec bilježi pozitivan bilans, a uz to smo uspjeli da smanjimo ukupan zatečeni minus za oko 60.000 maraka – kaže Vasiljević.

Reklama

Teška godina

Predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije “Šuma RS” Dušan Marković istakao je da je prošla godina bila jedna od najtežih.

– Ne sjećam se da su nekad gubici šumskih gazdinstva bili ovako veliki. Interesantno je da su neka gazdinstva, koja su ranije dobro poslovala, sada iskazala gubitak – kazao je Marković.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu