INVESTICIJE
Kamen temeljac za HE „Buk bijela“ na Drini 17. maja
Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je da će 17. maja biti položen kamen temeljac za hidroelektranu „Buk bijela“ na Drini, kao i da će tog dana biti održana zajednička sednica vlada Srbije i Republike Srpske u Banjaluci.
Brnabić je rekla i da bi sljedeće godine trebalo da počne gradnja aerodroma u Trebinju, a da je Srbija izdvojila značajna sredstva za eksproprijaciju zemljišta.
Ona je to rekla u parlamentu na pitanje poslanika SNS Milimira Vujadinovića kada će početi radovi na izgradnji tog aerodroma, govoreći o pomoći i saradnji sa Republikom Srpskom.
Brnabić je, takođe, navela da bi krajem jula ili u avgustu trebalo da bude otvoren most „Bratoljub“ između Ljubovije i Bratunca.
„Iskreno se nadam da ćemo konačno krajem jula ili u avgustu otvoriti taj most, koji smo mi završili sa naše strane 2017. godine. Čekalo se otvaranje graničnog prelaza. Taj most će mnogo značiti za ljude sa obe strane mosta“, rekla je Brnabić.
Ona je najavila i da će 17. maja biti održana zajednička sednica vlada Srbije i Republike Srpske.
„Pravili smo pauzu preko godinu dana zbog korone, a sada kada se situacija stabilizovala, 17. maja idemo u Banjaluku, na zajedničku sednicu, da pokrenemo dinamiku oko brojnih projekata“, rekla je Brnabić.
U tom smislu, navela je da će 17. maja biti postavljen kamen temeljac za hidroelektranu „Buk bijela“, što je, kaže, strateški projekat „do kojeg nam je mnogo stalo“.
Kada je riječ o aerodromu Trebinje, koji je izuzetno važan, Brnabić je izrazila nadu da će se krenuti u izgradnju sljedeće godine.
„Izdvojili smo značajna sredstva za eksproprijaciju. Aerodrom biće u vlasništvu Srbije“, rekla je Brnabić i dodala da je važan i projekat automatizovane protivgradne zaštite.
Jedna od tema zajedničke sjednice vlada biće i otvaranje pograničkih industrijskih zona.
Podsjetila je da Srbija podržava i četiri opštine Dubicu, Kostajnicu, Drvar i Nevesinje.
„Mnogo je urađeno i ponosna sam što sam bila premijerka kada je na inicijativu Aleksandra Vučića i Milorada Dodika ustanovljen novi praznik, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembar, u znak sećanja na datum probijanja Solunskog fronta. Ponosim se svime što smo uradili“, rekla je Brnabić.
Ona je istakla da je mir najvažnija stvar za nas u ovom trenutku i da ništa ne sme da kompromituje mir, koji je porteban za dalji razvoj i napredak.
„Dobro nam ide, to nije palo s neba, rezultat je hrabrog rada i ne smemo da stanemo. Jedina naša poruka je mir, koji je potreban čitavom Balkanu i naša politika uvek sledi te naše reči, a to smo mogli da vidimo i sada kada niko u regionu nije imao vakcine, nesebično i solidarno smo deili naše“, rekla je Brnabić.
Ona je navela i da je sa Vučićem skoro razgovarala o izgradnji Naučno-tehnološkog parka u Sarajevu, dodajući da bi volela da takve projekte radimo i sa nekim drugim narodima.
„Volela bih da smo sa Prištinom, kada su uvodili takse od 100 odsto, stavljajući etnički predznak namirnicama, mogli da razgovaramo kako da izgradimo park, da digitalizujemo škole, nešto što će značiti drugačiju budućnost. Ali, sa te strane nismo imali sagovornika“, rekla je Brnabić.
Ona je poručila da će Srbija nastaviti da širi politiku mira i saradnje, razumijevanja, jer je to jedini način da se ide naprijed.
„Srbiji je u interesu mir, stabilnost, dijalog, razumevanje i saradnja“, zaključila je Brnabić.
Ministar infrastrukture Srbije Tomislav Momirović rekao je da su izdvojena sredstva za eksproprijaciju zemljišta, sa čime bi trebalo da se krene na jesen, dok, kako kaže, do kraja godine računa na građevinsku dozvolu.
On je naveo da je započela i komunikacija sa predstavnicima BiH, na centralnom nivou, o kontroli neba iznad budućeg aerodroma Trebinje.
„Ne žeimo da mi finansiramo aerodrom, a da kontrolu neba ima treća strana, ne Srbija, ne BiH, nego Hrvatska. Želimo da podržimo BiH da kontroliše nebo iznad svoje zemlje. Ako ne, onda to može SMATSA. Otvorili smo kompleksno pitanje, koje je i političko i strateško i planiramo da ga rešimo u narednih godinu dana kako bismo zaštitili imovinu Srbije u RS“, rekao je Momirović.
Nezavisne novine
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca