PRIVREDA
Mraz pričinio ogromnu štetu voću u Srpskoj
Niske temperature i mraz, koji su ovih dana pogodili Republiku Srpsku, pričinili su ogromnu štetu voću, a posebno ranim sortama poput trešnje, breskve i kruške, tako da se, kako kažu voćari, može očekivati manji rod voća.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da jutarnje temperature koje se kreću i do minus pet nikako nisu povoljno uticale na voće.
„Mraz nam je uništio breskve, ranije sorte trešanja, dok su kajsije u ranijem periodu već uništene“, kazao je Dojčinović za „Nezavisne“.
Dodao je da će ove godine sigurno i kruške pretrpjeti veliku štetu kao što je bilo i ranijih godina, gdje, kako kaže Dojčinović, voćari nisu imali skoro ništa za branje.
„Jabuka je u poodmakloj fazi i može da izdrži temperature do minus tri stepena, dok će kruška pretrpjeti veliku štetu jer je u fazi cvjetanja“, naveo je Dojčinović i dodao da je nezahvalno govoriti kolika je šteta.
Kako kaže, najbolji način da se zaštiti voće su sistemi za orošavanje, ali samo poneki voćar na području RS ih ima jer voćari nemaju para za to te je mnogima nedostižno.
„Nismo u stanju da zaštitimo voće zadimljavanjem, a ako duži period budu niske temperature biće teško i onima koji imaju sisteme za orošavanje da zaštite i sačuvaju rod“, naglasio je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, uskoro će znati koliki su gubici. Kako kaže, na cvatovima se mogu vidjeti tragovi mraza, što nije dobar pokazatelj.
„Već se na samom cvatu vidi kako je mraz uništio neke dijelove. Najgore što se može dogoditi je da otpadne cijeli plod“, pojasnio je Dojčinović.
Nikola Vukota, voćar iz Trebovljana, kod Gradiške, ističe da je u njegovom voćnjaku najviše stradala rana sorta trešnje.
„Svake godine se dešava ili u ovom periodu ili malo ranije, ali mraz nas ne može zaobići“, kazao je Vukota za „Nezavisne“.
Prema njegovim riječima, voćari su zabrinuti za ostali rod voća jer su i u narednim danima najavljene jako niske temperature.
„Na breskvama, trešnjama i kajsijama je velika šteta, ali najavljene temperature koje su jako niske uticaće da imamo štetu i na kruškama“, kazao je Vukota.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da mraz i niske temperature utiču na to da bude velika šteta na voću.
„Ne sumnjam da će voćari učiniti sve da sačuvaju svoje voćnjake u granicama mogućnosti, ali protiv prirode se ne može. Šteta je nešto što ćemo u narednom periodu sabirati“, kazao je Marinković za „Nezavisne“ i dodaje da će se ona sigurno mjeriti u hiljadama KM.
„Ako temperatura u ranim jutarnjim satima bude iznosila minus tri-četiri stepena, to će doprinijeti da voćari budu na gubitku“, kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, usljed pada temperature i povrtari koji imaju plastenike moraće više da ulože da bi zagrijali plastenik.
„Povrtarima su povećani troškovi kada je u pitanju zagrijavanje plastenika te tako imamo još inputa za poskupljenje u poljoprivrednoj proizvodnji“, kazao je Marinković.
Mirko Jokić, stručni saradnik za voćarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, rekao je da je temperatura vazduha ispod nule prouzrokovala štetu u voćnjacima, ali se obim još ne može procijeniti. Pozvao je voćare da zaštite voćnjake od mraza.
„Zbog najavljenog mraza u zasadima voća preporuka je da se izvrši tretman preparatima na bazi algi i aminokiselina u maksimalnim preporučenim dozama radi povećanja fiziološke otpornosti biljaka na mraz“, rekao je Jokić. Savjetovao je voćarima da pripreme i materijale za paljenje vatri u noći između srijede i četvrtka.
„Skrećemo pažnju da efikasna zaštita voćnjaka od mraza pomoću zadimljavanja zahtijeva minimalno 30 vatri po dunumu, te da razmak između njih treba da iznosi šest metara u cik-cak razmaku“, poručio je Jokić.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca