PRIVREDA
Nestašica sitne cigle u punom jeku građevinske sezone
Iako je građevinska sezona u punom jeku i potražnja za građevinskim materijalom poput sitne cigle ogromna, većina trgovina širom Republike Srpske je nema na stanju, te se ne zna ni kada će je tačno moći nabaviti.
Kako su za „Nezavisne“ rekli u više prodavnica građevinskog materijala, razlog za to je što je slaba proizvodnja sitne cigle ili je u zastoju, te im je dobavljači ne mogu dostaviti.
Zbog ovoga su u nepovoljnom položaju kako prodavnice građevinskog materijala, koje, iako postoji velika potražnja za sitnom ciglom, nemaju mogućnost da je prodaju, tako i kupci, koji ne mogu izvoditi radove jer nemaju ciglu gdje kupiti.
Iz firme „1. maj“ iz Banjaluke, koja se bavi snabdijevanjem građevinskim materijalima, rekli su da na stanju nemaju sitne cigle, a nadaju se da bi možda mogla doći za petnaestak dana od dobavljača iz Srbije.
„Dobavljači nam još nisu dovezli robu, tako da to nije do nas. Fali još nekog građevinskog materijala, ali to je sasvim normalno, jer roba dolazi i odlazi kroz kupovinu i prodaju. Velika je potražnja za sitnom ciglom“, kazali su u ovoj firmi.
Iz preduzeća za proizvodnju, promet i usluge, građevinskog materijala, crne i obojene metalurgije „MZ promet“ iz Bijeljine rekli su za „Nezavisne“ da sitne cigle neće imati sigurno do maja.
„Dobavljači su nam javili da je neće sigurno moći isporučiti do maja. Koliko sam upoznata, nijedna prodavnica građevinskog materijala nema na stanju sitne cigle jer se ona uopšte trenutno ne proizvodi. Mi je već nemamo na stanju desetak dana, a potražnja je sve veća i veća“, rekla je radnica ove firme iz Bijeljine.
Iz stovarišta građevinskog materijala „Medex“ u Banjaluci istakli su da već skoro dva mjeseca nemaju sitne cigle, kao i da fali drugog građevinskog materijala.
„Koliko smo upoznati, slaba je proizvodnja sitne cigle, pa ju je teško nabaviti. Ne znamo još kada ćemo je imati na stanju, sve je do dobavljača, koji je trenutno ne mogu nabaviti“, kazali su iz ove firme.
Iz prodavnice građevinskog materijala „Mitrofinal“ u Doboju kazali su takođe da nemaju na stanju sitne cigle već skoro mjesec dana, te da ne znaju kada bi je mogli dobiti.
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT rekao je za „Nezavisne“ da je očigledno da potražnja za građevinskim materijalom raste s obzirom na veliki porast stambene gradnje, pogotovo u većim gradovima.
„Sitna cigla se ne proizvodi u većim količinama, pa se ljudi snalaze na razne druge načine. Jedan od razloga nedostatka sitne cigle jeste možda i taj da zbog pandemije virusa korona ljudi neće ići na ljetovanja pa sve više žele graditi i adaptirati vikendice za koje se ovaj građevinski materijal najviše koristi“, naveo je Grabovac.
Rajko T. iz Prijedora, jedan od kupaca koji je u potrazi za ciglom, kazao je da je već danima pokušava nabaviti, ali bezuspješno.
„Namjeravam u sklopu porodične kuće da napravim veću pecanu, međutim ne mogu pronaći sitnu ciglu. Bio sam i u prodavnicama građevinskog materijala, kao i stovarištima, ali nisam je ni u jednoj još pronašao“, rekao je ovaj Prijedorčanin.
Kada je u pitanju situacija s materijalom potrebnim za gradnju, podsjećamo da smo nedavno pisali da su cijene proizvoda i robe od željeza i čelika u Republici Srpskoj porasle čak i za 60 odsto, a u kompanijama koje se bave prodajom ovih metala predviđaju da bi moglo doći i do novih poskupljenja.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca