Connect with us

PRIVREDA

Povećanje neoporezivog dijela dohotka znači da će radnici dobiti 10 ili 20 KM veću platu

Objavljeno

 


Zaposlenima kod privatnih poslodavaca biće veća junska plata za 20 KM ako im primanja prelaze 700 KM. Oni koji imaju, recimo, 600 KM, dobiće povišicu od deset maraka.

Najmanje povećanje imaće oni s najnižom platom, od svega nekoliko maraka, ali će zagarantovani minimalac biti veći za 20 KM i iznosiće 540 KM.

Vlada Republike Srpske odriče se zapravo dijela prihoda od poreza na dohodak, preciznije 43 miliona maraka godišnje, koji su namijenjeni za povećanje plata za zaposlene u privatnom sektoru.

To je regulisano Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koji je upućen u skupštinsku proceduru o kojem će se narodni poslanici izjasniti ove sedmice kako bi zakon stupio na snagu od juna.

“Zar nije moglo više?”

U Savezu sindikata RS kažu da nisu zadovoljni i da će najvjerovatnije poslaničkim klubovima u Narodnoj skupštini RS uputiti dopis sa zahtjevom da se poveća neoporezivi dio kako bi povišice bile veće.

Reklama

“Šta je 20 KM? Šta možete kupiti u prodavnici za 20 KM, a pri tom imate platu 700 KM? Mene i kolege pitaju zar nije moglo više”, ocjenjuje za Srpskainfo Tane Peulić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne grane.

Kaže da su sindikalci na razgovorima kod premijera iznijeli stav da bi bilo dobro i da poslodavci iz svojih sredstava povećaju plate zaposlenima pa da barem, kako kaže, radnici imaju povišicu ukupno 40-50 KM.

“Svjestan sam da se istovremeno povećavaju plate budžetskim korisnicima i da to znači manje prihoda u budžetu, kao i da povećanje neoporezivog dijela dohotka znači smanjenje prihoda”, napominje Peulić.

U Republici Srpskoj je zaposleno oko 273.000 radnika. Prosječna plata iznosi 978 maraka, a najmanja primanja imaju zaposleni u privredi. U prerađivačkom sektoru, koji zapošljava najviše radnika, plate su oko 800 maraka. U građevinarstvu su manje i iznose oko 700 KM. Radnici u trgovini imaju oko 740, a u ugostiteljstvu oko 760 maraka.

Lični odbitak

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže kako nema potreba da sindikalci podsjećaju poslodavce na plate jer “plate godišnje rastu pet do sedam odsto”.

Reklama

U Vladi RS, koja je uputila u skupštinsku proceduru izmjene zakona, kažu da je predviđeno povećanje ličnog odbitka sa sadašnjih 6.000 na 8.400 KM na godišnjem nivou, odnosno 700 KM mjesečno.

Takođe, predviđeno je povećanje ličnog odbitka za izdržavane članove porodice sa dosadašnjih 900 na 1.800 KM na godišnjem nivou po svakom izdržavanom članu porodice. U praksi to znači da će zaposleni koji ima pravo na povrat poreza po osnovu izdržavanih članova domaćinstva svaki mjesec uz platu dobijati 15 KM umjesto sadašnjih 7,5 KM po članu.

“U suštini, svako će imati povišicu plate, i u realnom i u javnom sektoru, a u zavisnosti od toga koliku platu trenutno ima”, kaže premijer RS Radovan Višković.

Zbog toga će, kako je rekao, iz budžeta RS biti izdvojeno oko 105 miliona KM godišnje.

Povišice slijede i za medicinske radnike za šest odsto, dok će zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, obrazovanju na svim nivoima, kulturi i institucijama pravosuđa plata biti povećana za pet odsto.

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu