Connect with us

PRIVREDA

Povećanje neoporezivog dijela dohotka znači da će radnici dobiti 10 ili 20 KM veću platu

Objavljeno

 


Zaposlenima kod privatnih poslodavaca biće veća junska plata za 20 KM ako im primanja prelaze 700 KM. Oni koji imaju, recimo, 600 KM, dobiće povišicu od deset maraka.

Najmanje povećanje imaće oni s najnižom platom, od svega nekoliko maraka, ali će zagarantovani minimalac biti veći za 20 KM i iznosiće 540 KM.

Vlada Republike Srpske odriče se zapravo dijela prihoda od poreza na dohodak, preciznije 43 miliona maraka godišnje, koji su namijenjeni za povećanje plata za zaposlene u privatnom sektoru.

To je regulisano Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koji je upućen u skupštinsku proceduru o kojem će se narodni poslanici izjasniti ove sedmice kako bi zakon stupio na snagu od juna.

“Zar nije moglo više?”

U Savezu sindikata RS kažu da nisu zadovoljni i da će najvjerovatnije poslaničkim klubovima u Narodnoj skupštini RS uputiti dopis sa zahtjevom da se poveća neoporezivi dio kako bi povišice bile veće.

Reklama

“Šta je 20 KM? Šta možete kupiti u prodavnici za 20 KM, a pri tom imate platu 700 KM? Mene i kolege pitaju zar nije moglo više”, ocjenjuje za Srpskainfo Tane Peulić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne grane.

Kaže da su sindikalci na razgovorima kod premijera iznijeli stav da bi bilo dobro i da poslodavci iz svojih sredstava povećaju plate zaposlenima pa da barem, kako kaže, radnici imaju povišicu ukupno 40-50 KM.

“Svjestan sam da se istovremeno povećavaju plate budžetskim korisnicima i da to znači manje prihoda u budžetu, kao i da povećanje neoporezivog dijela dohotka znači smanjenje prihoda”, napominje Peulić.

U Republici Srpskoj je zaposleno oko 273.000 radnika. Prosječna plata iznosi 978 maraka, a najmanja primanja imaju zaposleni u privredi. U prerađivačkom sektoru, koji zapošljava najviše radnika, plate su oko 800 maraka. U građevinarstvu su manje i iznose oko 700 KM. Radnici u trgovini imaju oko 740, a u ugostiteljstvu oko 760 maraka.

Lični odbitak

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže kako nema potreba da sindikalci podsjećaju poslodavce na plate jer “plate godišnje rastu pet do sedam odsto”.

Reklama

U Vladi RS, koja je uputila u skupštinsku proceduru izmjene zakona, kažu da je predviđeno povećanje ličnog odbitka sa sadašnjih 6.000 na 8.400 KM na godišnjem nivou, odnosno 700 KM mjesečno.

Takođe, predviđeno je povećanje ličnog odbitka za izdržavane članove porodice sa dosadašnjih 900 na 1.800 KM na godišnjem nivou po svakom izdržavanom članu porodice. U praksi to znači da će zaposleni koji ima pravo na povrat poreza po osnovu izdržavanih članova domaćinstva svaki mjesec uz platu dobijati 15 KM umjesto sadašnjih 7,5 KM po članu.

“U suštini, svako će imati povišicu plate, i u realnom i u javnom sektoru, a u zavisnosti od toga koliku platu trenutno ima”, kaže premijer RS Radovan Višković.

Zbog toga će, kako je rekao, iz budžeta RS biti izdvojeno oko 105 miliona KM godišnje.

Povišice slijede i za medicinske radnike za šest odsto, dok će zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, obrazovanju na svim nivoima, kulturi i institucijama pravosuđa plata biti povećana za pet odsto.

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu