PRIVREDA
Propadaju tone krompira, sezonski prelevmani bi spasili domaću proizvodnju
Uvođenje sezonskih prelevmana na uvoz krompira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtraženiji značajno bi uticalo na to da povrće, umjesto da truli na deponijama, bude iskorišteno i prodato, ističu poljoprivredni proizvođači i kažu da tu mjeru traže već dugo, ali bez uspjeha kod nadležnih.
Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2020. godini u BiH uvezeno je 19.251.696,40 kg krompira, čija je vrijednost bila 14.836.754,59 KM, dok je izvezeno oko šest pua manje, odnosno 3.201.551,43 kg krompira, čija je vrijednost 1.987.968, 88 KM.
Poljoprivrednici kojima tone krompira propadaju u skladištima i trapovima, a koji imaju još samo malo vremena da ga prodaju, ne preostaje ništa drugo, ističu, nego da se nadaju da će se nešto promijeniti te da će država otkupiti određene količine kako bi mogli s novcem koji dobiju posaditi bar nešto u ovoj godini.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, za „Nezavisne“ ističe da su dosad prodali samo 1.000 tona krompira.
„Dosad nije prodato takoreći ništa. Bilo je oko 6.000 tona, a ostalo je još oko 5.000 tona neprodatog krompira, koji se nalazi u skladištima i trapovima. To je krompir koji propada i još najviše 20 dana se može prodati, a potom će završiti na deponiji“, kazao je Mastalo.
On ističe da je Udruženje tražilo, te da još traži da se taj krompir nekako nadoknadi.
„Ulog je 20 feninga po kg, ali mi smo kazali da se i 15 pfeninga isplati. To bi bilo oko 750.000 maraka, što bi dobrodošlo proizvođačima kako bi mogli ući u proizvodnju za narednu godinu, s obzirom na to da su svi ostali dužni poljoprivrednim apotekama i bankama, od kojih sada ne mogu dobiti sredstva“, kazao je Mastalo.
Prema njegovim riječima, između 20 i 30 odsto manje povrća je zasađeno u 2021. godini u odnosu na godine prije nego što je počela pandemije korona virusa.
„Mi već nekoliko godina tražimo da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krompira, luka i kupusa. To znači da bi na povrće, u ovom slučaju krompir, u određenim mjesecima, od 1. juna do 30. marta, bili uvedeni prelevmani, smanjen uvoz i zaštićeni naši proizvođači“, istakao je Mastalo.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“ nismo dobili odgovor da li su preduzeli određene korake i postoji li mogućnost da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krompira.
Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, kaže da njihova zadruga proizvede oko 8.000 tona krompira, koji većinom uspiju prodati.
„Uglavnom mi to sve uspijemo prodati, a najviše izvezemo u Hrvatsku, dok ostatak prodamo na našem tržištu. Mi smo dobro prošli, ali drugi proizvođači krompira su u veoma lošem stanju“, kazao je Vukojević za „Nezavisne“.
On naglašava da je inače poljoprivreda devastirana te da ne bi mogli funkcionisati bez uvoza.
„Ja sam za to da se sve deklariše, odnosno da se na svaki način može doći do podataka proizvođača, i vjerujem da bismo time spriječili uvoz“, kazao je Vukojević.
Dodaje da je pandemija korona virusa sve poremetila te da su dosad iskopali male količine krompira, ali da još ne zna kako će se sve dalje odvijati.
Rampa u Srbiji
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović najavio je da će država u narednom periodu uvesti novu mjeru, posebnu sezonsku carinu za uvoz krompira, i to za period od novembra do februara, kada je ovaj proizvod i najtraženiji.
Prema njegovim riječima, ove godine su proizvođači imali dva puta veće prinose, a usljed epidemije potražnja je pala i automatski je došlo do ozbiljnih problema. U isto vrijeme, došlo je do masovnog uvoza krompira, prenosi „Biznis.rs“.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca