Connect with us

PRIVREDA

Propadaju tone krompira, sezonski prelevmani bi spasili domaću proizvodnju

Objavljeno

 


Uvođenje sezonskih prelevmana na uvoz krompira u BiH u mjesecima kada je ovaj proizvod najtraženiji značajno bi uticalo na to da povrće, umjesto da truli na deponijama, bude iskorišteno i prodato, ističu poljoprivredni proizvođači i kažu da tu mjeru traže već dugo, ali bez uspjeha kod nadležnih.

Prema podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2020. godini u BiH uvezeno je 19.251.696,40 kg krompira, čija je vrijednost bila 14.836.754,59 KM, dok je izvezeno oko šest pua manje, odnosno 3.201.551,43 kg krompira, čija je vrijednost 1.987.968, 88 KM.

Poljoprivrednici kojima tone krompira propadaju u skladištima i trapovima, a koji imaju još samo malo vremena da ga prodaju, ne preostaje ništa drugo, ističu, nego da se nadaju da će se nešto promijeniti te da će država otkupiti određene količine kako bi mogli s novcem koji dobiju posaditi bar nešto u ovoj godini.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, za „Nezavisne“ ističe da su dosad prodali samo 1.000 tona krompira.

„Dosad nije prodato takoreći ništa. Bilo je oko 6.000 tona, a ostalo je još oko 5.000 tona neprodatog krompira, koji se nalazi u skladištima i trapovima. To je krompir koji propada i još najviše 20 dana se može prodati, a potom će završiti na deponiji“, kazao je Mastalo.

On ističe da je Udruženje tražilo, te da još traži da se taj krompir nekako nadoknadi.

Reklama

„Ulog je 20 feninga po kg, ali mi smo kazali da se i 15 pfeninga isplati. To bi bilo oko 750.000 maraka, što bi dobrodošlo proizvođačima kako bi mogli ući u proizvodnju za narednu godinu, s obzirom na to da su svi ostali dužni poljoprivrednim apotekama i bankama, od kojih sada ne mogu dobiti sredstva“, kazao je Mastalo.

Prema njegovim riječima, između 20 i 30 odsto manje povrća je zasađeno u 2021. godini u odnosu na godine prije nego što je počela pandemije korona virusa.

„Mi već nekoliko godina tražimo da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krompira, luka i kupusa. To znači da bi na povrće, u ovom slučaju krompir, u određenim mjesecima, od 1. juna do 30. marta, bili uvedeni prelevmani, smanjen uvoz i zaštićeni naši proizvođači“, istakao je Mastalo.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“ nismo dobili odgovor da li su preduzeli određene korake i postoji li mogućnost da se uvedu sezonski prelevmani na uvoz krompira.

Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, kaže da njihova zadruga proizvede oko 8.000 tona krompira, koji većinom uspiju prodati.

„Uglavnom mi to sve uspijemo prodati, a najviše izvezemo u Hrvatsku, dok ostatak prodamo na našem tržištu. Mi smo dobro prošli, ali drugi proizvođači krompira su u veoma lošem stanju“, kazao je Vukojević za „Nezavisne“.

Reklama

On naglašava da je inače poljoprivreda devastirana te da ne bi mogli funkcionisati bez uvoza.

„Ja sam za to da se sve deklariše, odnosno da se na svaki način može doći do podataka proizvođača, i vjerujem da bismo time spriječili uvoz“, kazao je Vukojević.

Dodaje da je pandemija korona virusa sve poremetila te da su dosad iskopali male količine krompira, ali da još ne zna kako će se sve dalje odvijati.

Rampa u Srbiji

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović najavio je da će država u narednom periodu uvesti novu mjeru, posebnu sezonsku carinu za uvoz krompira, i to za period od novembra do februara, kada je ovaj proizvod i najtraženiji.

Prema njegovim riječima, ove godine su proizvođači imali dva puta veće prinose, a usljed epidemije potražnja je pala i automatski je došlo do ozbiljnih problema. U isto vrijeme, došlo je do masovnog uvoza krompira, prenosi „Biznis.rs“.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu