Connect with us

PRIVREDA

Bez subvencija na putevima samo dizelaši i benzinci

Objavljeno

 


Tojota

U BiH je od početka godine stiglo svega šest automobila na električni pogon, a da bi ekološki prihvatljiva vozila na putevima zamijenila dizelaše i benzince, nadležni moraju poboljšati neophodnu infrastrukturu i naći mogućnost da subvencijama podrže njihov uvoz.

Prema evidenciji Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, pet automobila na električni pogon stiglo je iz Njemačke i jedan iz SAD. Najskuplji je bio “porše tajkan 4S”, za koji je iskeširano nešto više od 178.000 KM, dok je najjeftinije vozilo na struju koje je stiglo u BiH “golf”, koji je plaćen nešto više od 10.000 maraka. Podaci UIO pokazuju da je tokom prošle godine uvezeno 12 automobila na električni pogon, a godinu ranije jedan više, dok je 2018. stiglo svega sedam takvih vozila, a 2017. godine deset.

Da je i dalje riječ o pionirskim koracima potvrđuje direktor Privredne komore RS Pero Ćorić, koji za “Glas Srpske” pojašnjava da su kroz dva člana Zakona o električnoj energetici u RS udareni temelji za razgovor o uvozu i većoj upotrebi električnih vozila.

– To je prvi korak koji će pomoći da se primjena električnih vozila u Srpskoj unaprijedi. Potrebna je adekvatna infrastruktura, odnosno punionice, kojih je, prema nekim procjenama, oko 50 u Srpskoj. Osim toga, treba početi već od prostornoplanske dokumentacije, lokacijskih uslova i elektroenergetske saglasnosti da bismo ovaj proces uspješno doveli do kraja – pojašnjava Ćorić i naglašava da treba tražiti opcije za subvencionisanje uvoza ovih vozila.

Dodaje da je ovo grana koja se konstantno razvija i da će se u budućnosti sigurno razmišljati o punionicama koje će se puniti brže nego što je to sada slučaj, a vozila će se moći dopunjavati.

Prema procjenama predsjednika Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH Harisa Muratovića, BiH ima oko 145 punionica i svega 41 registrovano električno vozilo.

Reklama

– Da bismo imali više eko-vozila, nadležni treba da kreiraju povoljan poslovni ambijent, počevši od potpunog ukidanja carine na električne automobile, koja trenutno iznosi pet odsto, te smanjenja carina za hibridna vozila sa 15 na pet odsto. Većina zemalja u okruženju nema carinu na električna vozila – rekao je Muratović.

Krajem prošle godine Ministarstvo energetike i rudarstva RS uputilo je inicijativu UIO za izmjenu Zakona o PDV-u, zatraživši oslobađanje od plaćanja PDV-a na uvoz električnih vozila.

U Upravi smatraju da podsticaje u sadašnjem trenutku treba pronaći u drugim sferama, kao što su razni bonusi i subvencije pri kupovini, registraciji vozila, pravovremenoj zamjeni starih za nova vozila, koji bi se podstakli iz odgovarajućih izvora na nivou entiteta ili lokalnim nivoima, a ne redukcijom PDV-a koji je osnov fiskalne održivosti i stabilnosti svih nivoa uprave u BiH.

Baterije

Pero Ćorić je rekao da se već sada opravdano postavlja pitanje šta sa baterijama električnih vozila.

– Mora se i o tome razmišljati, gdje i kako da skladištimo baterije kojima je istekao rok trajanja – kazao je Ćorić.

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu