Connect with us

ANALIZE

Haos u kineskim lukama ugrožava isporuke robe u svijetu

Objavljeno

 


Izbijanje virusa korona na jugu Kine začepilo je luke presudne za globalnu trgovinu, uzrokujući zaostatak u isporuci koji bi mogao potrajati mjesecima i dovesti do nestašice tokom sezone prazničkih kupovina.
Haos je počeo prošlog mjeseca kada su vlasti u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, u kojoj su smještene neke od najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka, otkazale letove, zaključale zajednice i obustavile trgovinu duž svoje obale da bi stavili pod kontrolu brzi rast slučajeva zaraženih od korona virusa.

Stopa infekcija se od tada smanjila, a mnoge operacije su se ponovo pokrenule. Međutim, šteta je već napravljena. Jantian, luka udaljena oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, koja svakodnevno prometuje robom kojom bi se punilo 36.000 kontejnera od 20 stopa, bila je zatvorena skoro sedam dana krajem prošlog mjeseca nakon što su među radnicima na pristaništu otkriveni zaraženi. Iako se ponovo otvorila, luka i dalje radi smanjenim kapacitetom, stvarajući ogroman zaostatak kontejnera koji čekaju na polazak i brodova koji čekaju na pristajanje.

Zagušenja u Jantianu prelila su se i na druge kontejnerske luke u Guangdongu, uključujući Šekou, Čivan i Nanša. Svi oni nalaze se u Šenženu ili Guangžuu, četvrtoj i petoj najvećoj sveobuhvatnoj luci za kontejnere na svijetu. Domino efekat stvara ogroman problem i svjetskoj brodskoj industriji.

“Jantovski zaostatak je dodatni problem na već poremećenom globalnom lancu snabdijevanja, uključujući i njegovu značajnu morsku dionicu. Ljudi možda neće pronaći sve što su tražili na policama prilikom kupovine božićnih poklona kasnije tokom godine”, rekao je Peter Sand, glavni analitičar brodarstva za udruženje brodovlasnika “Bimco”.

Od četvrtka je više od 50 kontejnerskih brodova čekalo da pristane u delti Guangdong Auter Perl rijeke, prema podacima “Refinitiva”. To je najveći zaostatak od 2019. godine.

Zabrinjavajuće je stanje u operacijama na Jantianu. Luka nije u stanju da prihvati oko 357.000 kontejnera tereta od 20 stopa od kraja maja, prema nedavnoj procjeni Larsa Jensena, izvršnog direktora danske konsultantske kuće “Vespucci Maritime”. To je više od ukupnog obima tereta na koji je uticalo šestodnevno zatvaranje Sueckog kanala u martu.

Reklama

Janionske lučke operacije oporavile su se na oko 70 odsto normalnog nivoa. Povratak u puni kapacitet očekuje se do kraja juna.

Zagušenost na jugu Kine navela je velike brodarske kompanije da upozore klijente na kašnjenja, promjene ruta i odredišta brodova i rast naknada.

Iz “Maerska”, najveće svjetske brodske linije i operatora brodova, rekli su klijentima prošle sedmice da bi pristajanje brodova u Jantianu moglo biti odgođeno najmanje 16 dana.

Iako je kompanija rekla da će neke prevoznike preusmjeriti na alternativne luke, ne mora da znači da će to riješiti problem. “Maersk” je upozorio da bi se vrijeme čekanja na mjestima poput drugih luka u Šenženu, Guangžuu i Hong Kongu moglo povećati uplovljavanjem više brodova.

Gigantski brodari “Hapag-Lloyd” (HPGLY), “MSC” i “Cosco Shipping” (CHDGF) u međuvremenu su povećali cijene prevoza tereta između Azije i Sjeverne Amerike ili Evrope. “MSC” je ovog mjeseca rekao da će povećati troškove prijevoza iz Azije u Sjevernu Ameriku za čak 3.798 američkih dolara po kontejneru od 45 stopa.

To je globalni trend. Cijene za osam glavnih ruta istok – zapad porasle su u odnosu na isti period prošle godine, prema londonskom “Drewry Shippingu”. Najveći skok cijene zabilježen je na ruti od Šangaja do holandskog Roterdama, koji je od prije godinu dana skočio 534 odsto na više od 11.000 američkih dolara za kontejner od 40 stopa.

Reklama

Prosječne cijene kontejnerskog tereta iz Kine u Evropu u međuvremenu su nedavno dostigle 11.352,33 dolara, što je najviši nivo od 2017. godine, navodi “Refinitiv”.

Kriza u Guangdongu pogoršava opterećenje ionako rastegnute globalne industrije. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama glavne luke duž obale Kalifornije već su zakrčene brodovima-kontejnerima, što pogoršava usko grlo na najvećem trgovinskom ulazu u zemlji s Azijom.

Nacionalna maloprodajna federacija pozvala je američkog predsjednika Džoa Bajdena za rješavanje zastoja u američkim lukama. U pismu Bajdenu, organizacija je upozorila da izdanja “nisu samo dodala dane i sedmice lancima snabdijevanja, već su dovela do nestašice zaliha, što je uticalo na sposobnost da služe kupcima”.

“Brodarska industrija još uvijek svjedoči valovitim efektima poremećaja na Sueskom kanalu u martu, kada je Ever Given zapeo i blokirao jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta skoro sedam dana”, rekao je Paraš Jain, šef brodske luke HSBC-a , i transportna istraživanja u Aziji.

Kriza u Guangdongu pokazuje koliko je krhk globalni lanac snabdijevanja, prema Pavanu Džošiu, izvršnom potpredsjedniku E2opena, dobavljača softvera iz lanca snabdijevanja sa sjedištem u Teksasu.

“Više nema mjesta za greške ili neočekivane događaje”, rekao je.

Reklama

Pandemija je pustošila prošle godine, jer su blokade privremeno zatvorile tvornice i poremetile normalan tok trgovine. Kako se ekonomije vraćaju u život, dobavljači su rasterećeni povećanjem proizvodnje i dodatnom potražnjom potrošača. Međutim, taj rast potražnje sudara se sa skoro nepromijenjenim kapacitetom u brodskom kontejneru. Smanjen kapacitet globalnog zračnog prometa usljed kolapsa u dugotrajnoj avijaciji pogoršao je stvari.

Potražnja će se vjerovatno nešto pomjeriti jer zemlje popuštaju ograničenja, a ljudi opet počinju trošiti manje na kućanske aparate i druge proizvode, a više na iskustva na otvorenom. Ali teško da će ograničenja na globalnom lancu snabdijevanja uskoro nestati.

“U posljednje vrijeme vidjeli smo umor u globalnom lancu snabdijevanja koji se nadovezuje na već postojeće izazove”, rekao je Sand iz “Bimca”.

Nezavisne novine

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu