Connect with us

PRIVREDA

Sindikalci u FBiH traže minimalac od 1.000 KM

Objavljeno

 


Samostalni sindikat radnika BiH traži da u Federaciji BiH minimalac sa 406 poraste na 1.000 maraka, a u tim namjerama ih podržavaju finansijski stručnjaci i političari, dok poslodavci nisu baš oduševljeni ovom idejom.

Tako Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BiH koji djeluje na području Federacije BiH, za „Nezavisne novine“ kaže da je zahtjev da minimalna plata bude 1.000 KM sasvim realan i opravdan.

„Sindikalna potrošačka korpa u FBiH je više od 2.000 KM. Smatramo da je konačno vrijeme da rad bude valoriziran i da poslodavci koji se najbrže bogate u Evropi jedan dio svog kolača daju onima koji su od njih napravili tajkune i bogataše, da se odreknu svog ekstra profita i da ga podijele sa radnicima i to uz pomoć vlasti, koja bi smanjila poreze na doprinose na osnovu rada“, kaže Šatorović. Po njegovom mišljenju, vrijeme je da radnici iz realnog sektora prestanu finansirati ogromnu i neefikasnu administraciju.

„FBiH je jedini dio države na svijetu u kome je porez na dobit jednak porezu na dohodak. Vi imate situaciju da radnik koji danas prima 400 KM plaća 10 odsto poreza, taman onoliko koliko plaća poslodavac na godišnju dobit veću od 90 miliona KM“, rekao je Šatorović.

Najavio je proteste za četvrtak uz objašnjenje da će zbog epidemiološke situacije na protestima učestvovati 100 članova ovog sindikata, ali da je interesovanje veliko i da bi u normalnim okolnostima taj broj bio sigurno oko 10.000.

Da minimalac treba da bude 1.000 KM, slaže se i Mirsad Isaković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici i finansijski stručnjak, koji za „Nezavisne novine“ kaže da postoji realan osnov da se životni standard građana poveća.

Reklama

„A to što sindikati traže je svega 50 odsto od potrošačke korpe četveročlane porodice. S ekonomskog stanovišta ovim bi pojačali potrošnju stanovništva, a znamo da potrošnja dovodi do većeg priliva u državnu kasu“, kazao je Isaković.

Dodaje kako je Njemačka u prvoj krizi koja se pojavila 2008. godine povećala plate kako bi država izašla iz troškova, te da je to uradila i sada u vrijeme pandemije.

„Moramo povećati troškove ako hoćemo da izađemo iz krize, te 1.000 KM minimalno nije problem ni za poslodavce ukoliko FBiH smanji doprinos na plate, koji je sad oko 42 odsto na 35 odsto“, kaže Isaković.

S druge strane, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za „Nezavisne novine“ tvrdi da je to „samoprozvani sindikat“ i da su oni duboko u pregovorima sa „normalnim“ sindikatima.

„Razgovaramo. Potpisali smo jednu platformu prije nekih 10 dana i bilo je priče o minimalnoj plati“, kazao je Smailbegović, ali na pitanje „Nezavisnih novina“ je li utvrđeno koji bi to iznos bio, rekao je da nije bilo govora o tome. Po njegovom mišljenju, protesti su zakasnjeli i nelegitimni, te da je to čisto politikantstvo.

„Što se tiče najniže plate, tu se treba naći mjera, jer preniska plata neće zadovoljiti potrebe uposlenika, a maksimalna, odnosno veća plata može dovesti do otpuštanja radnika, do povećanja crnog tržišta, sive ekonomije, tako da treba pokušati naći dobar balans koji će biti u interesu i jedne i druge strane“, kazao je Smailbegović. Ističe da poslodavcima nije problem povećati plate radnicima, ali žele da to povećanje ide radnicima, odnosno da se smanje nameti na doprinose.

Reklama

Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, za „Nezavisne novine“ ističe da je ekonomsko stanje u FBiH alarmantno i da su potrebne hitne reforme koje će „vratiti dostojanstvo“ radnicima.

Žuljević je istakao da 260.000 radnika u FBiH živi s manje od 1.000 KM mjesečno, dok je potrošačka korpa 2.000 KM. Kaže da su podaci koje je dobio od Porezne uprave poražavajući, te da 44 odsto zaposlenih prima platu do 700 KM, a 17 odsto do 1.000 KM, što znači da 61 odsto građana živi mjesečno sa prihodima koji su polovina sindikalne potrošačke korpe.

Članovi Sindikata za sutra su najavili protestnu šetnju u Sarajevu, koja će krenuti od prostorija Udruženja poslodavaca FBiH i završiti ispred zgrade Vlade FBiH.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu