PRIVREDA
U Kotor Varošu prave opremu za Cristiana Ronalda i Giro d’Italia
Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru posjete i obilaska bosanskohercegovačkih kompanija iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće, u Kotor varoši su posjetili kompanije Sportek i Dermal R koje zajedno upošljavaju preko 3200 radnika.
Tom prilikom sa menadžmentom kompanija razgovarano o aktuelnom stanju u sektoru obuće, njihovom proizvodnom programu i kapacitetima, planovima ali i izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju, kao i saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.
Rade za Nike
U razgovoru sa Goranom Berićem iz kompanije Sportek, rečeno je da se radi o jednom od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini.
Tvornica obuće „Sportek“ d.o.o. osnovana je daleke 2005. godine sa velikim početnim italijanskim kapitalom i u samom startu imala je 300 zaposlenih, dok je danas, zahvaljujući dugoročnoj saradnji sa svjetski poznatim kompanijama poput „Nike“ korporacije, te stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, ulaganjem u nove tehnologije i ljudski potencijal, izrasla u poslovnog giganta sa preko 2000 radnika i njene hale sa proizvodnim i skladišnim prostorima se danas prostiru na oko 40.000 m2 površine. Njihovi današnji kapaciteti su dostigli brojku od 15.000 pari obuće dnevno.
Tvornica obuće Sportek bavi se serijskom proizvodnjom sportske obuće – profesionalni modeli za fudbalere – kopačke za Nike korporaciju (u kojima igra najbolji fudbaler svijeta Cristiano Ronaldo i brojne druge svjetske fudbalske zvijezde).
Posebno je istaknuta činjenica da je od 2008 do 2020 godine, na godišnjim konkursima za novi dizajn kopački, koje kompanija NIKE raspisuju svake godine u svijetu, njihov dizajner iz Italije uvijek osvajao prvu nagradu.
Biciklistički program
Također, proizvode i kompletan profesionalni biciklistički program (osim kaciga i naočala) za marku DMT koja je u vlasništvu njihove matične firme Dijamant iz Italije, a imaju i posebnu liniju za proizvodnju, šivanje i štampanje kompletnog programa od tekstila za bicikliste (čarape, majice, hlače, dukserice itd).
Osim toga, već dugi niz godina rade i serijsku proizvodnju obuće za američku kompaniju „Crocs“ (ljetne papuče i klompe). Na godišnjem nivou, za ovu kompaniju naprave i izvezu oko 4.000.000 pari obuće.
Pored ovog, u njihovu djelatnost spada i proizvodnja dijelova od karbonskih vlakana za motocikle Ducatti i bicikle DMT (veliki dio takmičara na trci „Giro d’ Italia“, pa i ovogodišnji pobjednik nosi opremu koja se proizvodi u Sporteku), kao i krovišta za manje jahte od karbonskog tekstila.
Njihova poslovna strategija podrazumijeva kontinuirano istraživanje i razvoj novih metoda za izradu njihovih proizvoda, snažnu orijentiranost na klijente, uz nezaobilaznu korporacijska i društvena odgovornost sa posebnim akcentom na odgovornost prema njihovim uposlenicima.
Radenko Bubić, direktor firme Dermal R, rekao je da je preduzeće DERMAL R osnovano 2002. godine kao trgovačko preduzeće, a sa proizvodnjom obuće počeli su 2004. godine.
Danas posluju kao jedan od najvećih proizvođača serijske obuće na prostoru Bosne i Hercegovine, sa oko 1200 zaposlenih koji rade u dvije moderno opremljene proizvodne jedinice koje se nalaze na području opština Kotor Varoš i Kneževo.
Novi pogon
Fabrika u Kotor Varoši se prostire na oko 15.000 m2 i upošljava preko 850 radnika, gdje se na više proizvodnih linija izrađuje namjenska i modna obuća, ali i vlastita linija obuće pod brendom „Dermal“. U posebno odvojenim halama radi se obuća za njihove partnere (kupce) kao što su Gabor, Goretex, Mefisto, Haix, i Planika.
Sa nedavno otvorenim proizvodnim pogonom od 2000 m2 u Kneževu, gdje je samo u prošloj godini zaposleno 200 novih radnika (a danas ih ovdje radi preko 350), uvezali su proizvodni kompleks na oko 7000 m2 u kojem najvećim dijelom rade proizvodnju obuće za kupca „Haix“ iz Njemačke.
Njihov proizvodni program obuhvata namjensku obuću, modnu obuću, obuću za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru, a imaju i vlastitu liniju obuće pod brendom „Dermal“.
Dnevno proizvode oko 1000 pari modne obuće i preko 4000 pari specijalne namjenske i zaštitne obuće. Njihova glavna Evropska tržišta su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Slovačka, Holandija..itd., a osim njih, svoje proizvode plasiraju i u zemlje Balkana.
Njihova misija je stvaranje moderne kompanije, koja poštuje moralne i zakonske standarde društva i na prvom mjestu zadovoljava potrebe svojih kupaca ali i zaposlenih.
Vizija im je osvajanje ostalih evropskih i svjetskih tržišta sa posebnim ciljem da promovišu vlastiti brend „DERMAL“ koji uvijek treba da bude prepoznatljiv po vrhunskom kvalitetu.
U obje kompanije istaknuta je dobra i kooperativna saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom, kako na promociji tako i na aktivnostima sa ciljem poboljšavanja i olakšanja poslovanja u BiH.
Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca