PRIVREDA
Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke
U prosjeku, plate u Srpskoj su u proteklih godinu dana povećane za 36 maraka, sa 958 na 994, što zavisi od oblasti do oblasti, pa su, recimo, zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu osjetili rast na tekućim računima od svega četiri KM.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku o prosječnim zaradama isplaćenim u junu ove i prošle godine, koje su „Nezavisne“ analizirale, za svaku oblast pojedinačno.
Kada je riječ o spomenutoj djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, radnici su, dakle, dobili dodatne svega četiri marke – sa 695, plate su im otišle na 699.
Recimo, zaposlenima u oblasti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, plate su sa 786 otišle na 801 marku. U oblasti vađenja ruda i kamena zabilježen je skok sa 1.273 na 1.374 marke.
U prerađivačkoj industriji su u junu 2020. zarađivali 753, a u proteklom mjesecu 807 KM. Kada je riječ o oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, plate su sa 1.241 otišle na 1.371 marku.
Zaposleni u oblasti gdje, između ostalog, spada snabdijevanje vodom, zarađivali su 843, a u junu ove godine isplaćene su im 864 marke.
Građevinci su lani na tekuće račune dobijali 657, a sada im je „leglo“ 715 KM, a trgovci su, sa 724, napredovali na 759 maraka.
Zaposlenima u oblasti saobraćaj i skladištenje, umjesto prošlogodišnjih 744, u junu ove godine isplaćeno je 748 KM, što takođe predstavlja mršav skok od četiri marke.
U oblasti informacije i komunikacije zabilježen je skok sa 1.283 na 1.347 KM. Kada su u pitanju finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u junu prošle godine isplaćivane su 1.434, a u istom mjesecu ove godine 1.472 marke.
U poslovanju nekretninama, umjesto 834 marke, radnici dobijaju 826 KM, što je jedina oblast gdje su plate smanjene.
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti u junu prošle godine plaćane su 946, a godinu kasnije 1.045 maraka.
U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjesto prošlogodišnjih 775, plate su otišle na 797 KM, a u oblasti javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje, zabilježen je skok sa 1.261 na 1.266 KM.
Obrazovanje je i u junu prošle i u junu ove godine plaćano 977 maraka, dok je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada zabilježen skok sa 1.165 na 1.187. U oblasti umjetnost, zabava i rekreacija došlo je do povećanja plata, i to sa 674 na 787, a u oblasti ostale uslužne djelatnosti sa 913 na 960 KM.
Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kaže da su statistički podaci tek jedan dio istine o ugostiteljstvu.
„A istina je da je oblast ugostiteljstva u prethodnom periodu prošla izuzetno teško, da je dosta ljudi ostalo bez posla, dosta ljudi napustilo je firme, a sada je prisutan i trend odlazaka u Crnu Goru i Hrvatsku. Imamo izuzetno puno problema, jer nema radne snage, a i ono što ima, nije stručno“, rekao je Savanović za „Nezavisne“.
Dodao je da je opštepoznato da se u sektoru ugostiteljstva, izuzimajući neke ozbiljne firme, radi na način da se dio plata isplaćuje na crno.
„Ali ljudi se teško odlučuju da rade u toj oblasti bez obzira na plate. Ovo sad ljudi što rade u ugostiteljstvu, uglavnom su to mladi ljudi, početnici, sa nimalo ili malo radnog staža“, rekao je Savanović.
Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“, uvjerava da će se uskoro ozbiljno morati povećavati plate u oblasti ugostiteljstva i turizma.
„Ljudi odlaze i nemamo adekvatnu radnu snagu, koja treba što bolje da odgovori potrebama kada govorimo o dolasku turista, ljudi iz dijaspore i slično“, naglasio je Šajić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca