Connect with us

PRIVREDA

Previsoke akcize i nove zabrane prijete uništenjem legalnog tržišta

Objavljeno

 


Odluka o usklađivanju akciza na duvan i duvanske prerađevine u BiH sa onima u EU bila je preuranjena i rast crnog tržišta rezultat je dugogodišnje neadekvatne akcizne politike, a usvajanjem Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, stanje će se dodatno pogoršati, stoji u apelu vlastima od strane niza privrednika, ugostitelja, poslovne zajednice i strukovnih udruženja.

Posljedice takvog stanja su ozbiljne, upozoravaju privrednici, narušiće se jedinstveno tržište u BiH i, pored duvanske industrije, u problemu će se naći i maloprodajni lanci i ugostitelji koje je pandemija virusa korona već bacila na koljena.

Zbog toga poslovna zajednica apeluje prvo da se akcize na duvan vrate na razuman nivo, što će sasvim sigurno dovesti do pada crnog tržišta koje trenutno iznosi i do 50 odsto, ali i do rasta prihoda u državnim budžetima, koji su već godinama zbog pogrešne akcizne politike, posebno na duvan, u značajnom padu.

„Zbog crnog tržišta u gubitku su i kompanije i država, jer je duvanska industrija u proteklih nekoliko godina izgubila više od pola prihoda, a država svake godine izgubi skoro milijardu KM zbog prodaje ilegalnih duvanskih proizvoda. Oporavak legalnog tržišta može biti samo rezultat sinhronizovanih aktivnosti, prije svega kroz smanjenje maloprodajne cijene cigareta kao rezultat smanjenja akciznog opterećenja i ozbiljne aktivnosti kontrolnih i istražnih organa, odnosno inspekcija, na sprečavanju ilegalne trgovine duvanskim proizvodima“, navodi se između ostalog u pismu Područne privredne komore Banjaluka upoćenom Upravi za indirektno oporezivanje BiH i članovima Upravnog odbora UIO, kojim traže smanjenje akciza na duvan i duvanske prerađevine.

I Spoljnotrgovinska komora BiH polovinom juna izradila je i predstavila elaborat u kojem zaključuje da sve više građana ilegalno kupuje duvanske proizvode, a jedan od glavnih razloga je neadekvatna akcizna politika.

„Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu“, jedan je od zaključaka sa sastanka održanog u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Reklama

Inače, Bosna i Hercegovina u Evropi spada među zemlje sa najvećim udjelom poreza u maloprodajnoj cijeni, jer čak 90 odsto maloprodajne cijene uzme država i trenutno je jedina u regionu koja ima opterećenje na duvan iznad zahtjeva EU. Primjera radi, na kutiju cigareta od pet KM, država na ime akciza i PDV-a uzme 4,5 KM, što je ubjedljivo najveći namet u Evropi.

I pored toga što BiH ima najrigoroznije tržište, što prihodi po osnovu akciza na duvan konstantno padaju i što imamo rapidan rast crnog tržišta, Vlada Federacije BiH predložila je donošenje restriktivnog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

On je već usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a ukoliko to uradi i Dom naroda, prema mišljenju mnogih, legalno tržište duvana moglo bi praktično nestati.

Naime, ovim zakonom, između ostalog, propisuje se zabrana pušenja u javnim zatvorenim objektima, između ostalog i u ugostiteljskim objektima, što bi dovelo do dodatnog pada tržišta, a značajno bi se narušilo i jedinstveno tržište, jer bi različita zakonska rješenja bila u FBiH i RS.

Primjera radi, u FBiH bi kutija cigareta sadržavala neka slikovna zdravstvena upozorenja, a u RS to ne bi trebalo biti na kutijici, dok bi u FBiH proizvodi sa aromom bili zabranjeni, u Republici Srpskoj bili bi dozvoljeni.

„Taj zakon je čisto politikantstvo i nije potreban uopšte, posebno u ovo vrijeme kada je ugostiteljstvo na koljenima. Šta mi uopšte dobijamo tim zakonom i gdje žurimo. Lažu kada kažu da to Evropa traži i da tako treba. To nije istina i zabraniti pušenje u svim ugostiteljskim objektima je suludo“, rekao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, dodajući da treba ići u pravcu ostalih zemalja koje prilagođavaju prostor za pušače i nepušače.

Reklama

I Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da se bez smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine vrlo teško može očekivati pad ilegalnog tržišta, jer je najveći problem što na tržištu postoji velika razlika u cijeni između legalnih proizvoda i onih ilegalnih, a zbog velike zarade to privlači veliki broj ljudi da se bave ilegalnom trgovinom.

„Česti i opravdani inspekcijski nadzori, nažalost, zbog toga nisu do kraja efikasni. Inspekcija se teško može boriti protiv velikog broja aktera, jer podatak koji govori da crno tržište danas čini polovinu ukupnog tržišta u BiH pokazuje masovne razmjere, koje se mogu još više povećati u budućnosti“, rekao je Hadžić, dodajući da je najveći „krivac“ za takvo stanje previsok nivo akciza na duvan.

On kaže da je razmišljanje najvećeg broja ekonomista u BiH da se ide u smjeru smanjenja nameta na duvan i duvanske prerađevine, jer je preveliki nivo akciza doveo do pada u naplati akciza na duvan, što je stvorilo ogromne rupe u budžetima svih nivoa vlasti.

„U slučaju smanjenja akciza dio ilegalnog tržišta će se vratiti u legalne tokove“, rekao je Hadžić ističući da bi od toga društvo imalo pozitivne efekte, jer bi onda barem dio novca trebalo namjenski usmjeriti u zdravstveni sektor.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu