PRIVREDA
U susret još jednoj multilateralnoj kompenzaciji: Mnogi ne vide šansu da očiste dug
Unos obaveza za petu ovogodišnju multilateralnu kompenzaciju počinje danas, a pred privrednicima i javnim sektorom u Srpskoj je pretposljednja šansa za “prebijanje” dugova u ovoj godini.
Iz Banjalučke berze saopštili su da će se peta kompenzacija sprovesti sutra u 15 časova, a da se ispravka unosa obaveza može vršiti od 20. do 22. oktobra, najkasnije do 15 časova.
– Prijavljuju se obaveze dospjele do 1. oktobra ove godine, a učesnici kojima su preostala nekompenzovana potraživanja nakon sprovođenja multilateralne kompenzacije mogu sutra do 24 časa zaključivati multilateralne cesije i ciljane dodatne kompenzacije, a u srijedu i četvrtak mogu zaključivati javne prodaje potraživanja – navodi se u saopštenju berze. Ističu da učesnici mogu prijavljivati obaveze i prema privrednim subjektima iz FBiH koji su registrovani na sistemu, a spisak se nalazi na internet stranici Banjalučke berze.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kazao je da su, kada su predlagali Vladi RS donošenje Zakona o multilateralnoj kompenzaciji, htjeli da se putem kompenzacija značajnije utiče na poboljšanje likvidnosti kompanija, očekujući da će se naći mehanizmi da se sve kompanije i privredna društva uključe u taj sistem.
– U početku je to bilo zadovoljavajuće, ali je svaka naredna kompenzacija imala sve manji broj prijavljenih učesnika i smatramo da se na tom pitanju mora nešto mijenjati. Ako se ovako nastavi, izgubiće značaj koji smo očekivali kada smo predlagali zakon, jer se prijavljuje mali broj firmi, zbog čega su rezultati multilateralne kompenzacije nezadovoljavajući – kazao je Račić za “Glas Srpske”.
Kako je dodao, ukoliko nema određenih sankcija, ljudi se ne prijavljuju, zbog čega treba preduzeti adekvatne mjere
– Treba ispitati zbog čega je mali odziv. Ne znamo koji je razlog, moguće je da je u pitanju slaba kampanja ili je smanjeno interesovanje ljudi da se uključe u sistem – rekao je Račić.
Komentarišući to što učesnici mogu prijavljivati obaveze i prema privrednim subjektima iz FBiH, Račić je kazao da je to dobra mogućnost, ali da broj učesnika iz Federacije takođe zavisi od kampanje i informisanosti firmi.
– I to je jedan od narednih zadataka, kako da se što veći broj ovih učesnika prijavi u sistem – rekao je Račić, dodajući da dosadašnji kompenzovani iznosi nisu ni blizu onoga što je moguće ukoliko bi se svi učesnici prijavili.
I ekonomista Zoran Pavlović smatra da preduzetnici nemaju dovoljno informacija o mogućnostima i prednostima multilateralnih kompenzacija.
– Ni knjigovođe firmi nisu dovoljno stimulisali ljude za koje rade da kao oblik rješavanja međusobnih dužničko-povjerilačkih odnosa iskoriste multilateralnu kompenzaciju – istakao je Pavlović.
On je dodao da je šteta da se ne iskoristi ta mogućnost “prebijanja” dugova i da nadležne institucije moraju naći način da to unaprijede.
Iznosi
Do sada je putem multilateralnih kompenzacija “prebijeno” oko 995,4 miliona maraka obaveza i potraživanja. Prema podacima Banjalučke berze, od prve kompenzacije, koja je održana 2015. godine, najlošiji rezultat ostvaren je 2018. godine, kada je “prebijeno” svega 95,8 miliona.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca