PRIVREDA
Mirovanje cijena na pumpama u Srpskoj nada za potrošače
Cijena goriva na pumpama u Srpskoj u narednih deset dana neće rasti, kažu stručnjaci iz ove oblasti, dok se iz udruženja za zaštitu potrošača nadaju da bi to moglo konačno zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica.
Naime, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je trenutna situacija u Srpskoj s cijenama dizela i benzina stabilna te da nije bilo promjena u cijenama u zadnjih nekoliko dana.
„Očekuje se stabilan period od sedam do 10 dana, te će se ovaj nivo cijena zadržati u cijeloj Republici Srpskoj“, kazao je Trišić.
Kako je rekao, u ovom momentu imamo stagnaciju berzanskih kotacija, cijena barela se na dnevnom nivou kreće od 81 do 83 dolara, što pokazuje da je zaustavljen rast, te kako kaže vjerovatno u iščekivanju globalnog dogovora zemalja najvećih proizvođača o dnevnim proizvodnjama.
„Pored toga, jako veliki uticaj na berzu imaju dešavanja u potrošnji ostalih vidova energije, prvenstveno električne energije i gasa, tako da mnoge zemlje imaju deficit i prinuđene su na uvoz, a druge strane ponovo vraćaju postrojenja na ugalj, kako bi zadovoljili potrebe, a poznato je da je to u mnogim zemljama zabranjena tehnologija ili se plaćaju naknade na CO2, što automatski poskupljuje energiju“, kazao je Trišić.
Kako je rekao, Republika Srpska je ipak malo tržište da bi moglo bilo šta da se uradi, ali nekim malim mehanizmima može privremeno da se reaguje i da amortizuju nagle skokove cijena.
„Svakako treba napomenuti da distributeri naftnih derivata podržavaju napore Vlade RS koji će onemogućiti nekontrolisani rast cijena derivata na našem tržištu, a to je ograničenje marže koja je na snazi od aprila ove godine, kao i druge aktivnosti kao što je projekat ‘Otvoreni Balkan’“, pojašnjava Trišić.
Dodao je da se cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću u prosjeku za benzine od 2,34 do 2,39 KM/litri, dizel od 2,32 do 2,39 KM/litri te TNG (auto-plin) od 1,45 do 1,59 KM/litri.
Ističe da su cijene u RS niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku za pet do 10 feninga, a od zemalja u okruženju i do 40 feninga.
Da će stagniranje cijena goriva na pumpama uticati, ali i zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.
„Ukoliko cijene goriva ne budu više rasle, sigurno je da će se zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica. Manje marže i ako se zaustavi poskupljenje goriva sigurno će ostaviti cijene namirnica na sadašnjem nivou“, kazala je Marićeva.
Saša Stevanović, ekonomski analitičar, ističe da se u narednom periodu očekuje usporavanje inflacije. Kako kaže, sigurno se u narednom periodu u medijima može očekivati mnogo novinskih naslova u vezi s inflacijom.
„To povećava inflatorna očekivanja kod nas i naših građana, dok kod donosilaca odluka unosi dosta neizvjesnosti. Posljednji podaci koji ukazuju da je inflacija oko šest odsto u SAD i oko 4,1 odsto u Evropi stvaraju medijski mejnstrim“, ističe Stevanović.
Kako je rekao, zanemaruju se podaci da je prirodni gas u posljednjoj sedmici na svjetskim tržištima doživio korekciju cijene od oko devet odsto, da je drvo od početka godine jeftinije za 37 odsto, soja koja se koristi za stočnu ishranu je jeftinija za 10 odsto.
„Jednostavno, vrijeme je takvo da se prave senzacionalističke vijesti. Strah se, izgleda, najlakše prodaje. Glavni ekonomista Evropske centralne banke je saopštio da se iduće godine može očekivati smirivanje rasta inflacije. Inflaciju je teško predvidjeti, slično kao i svaku krizu“, smatra Stevanović.
Kako je rekao, tržište treba da bude na mjerama – šta ćemo ukoliko dođe do veće inflacije.
„Ekonomski sistemi RS mogu da podnesu inflaciju između tri do sedam odsto. Naravno da moramo brinuti o održavanju kupovne moći naših građana, posebno ugroženih kategorija. Ekonomija koja ne pravi koheziju društva nam ne treba“, ističe Stevanović.
Kako je rekao, ne treba zaboraviti da je Srpska najveću inflaciju imala u periodu od 2006. do 2008. godine, kada se ona kretala u rasponu od šest do sedam odsto, ali kako kaže isto tako to je period kada je kreiran i najveći realni ekonomski rast.
Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da je zbog visokih cijena goriva došlo do poskupljenja prevoza kod određenih prevoznika.
„Većina prevoznika nije izvršila korekciju, ali u manjiim mjestima van Banjaluke došlo je do poskupljenja upravo zato što imaju manjak putnika, ali i zbog visokih cijena goriva“, kaže Mijić.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca