Connect with us

PRIVREDA

Ova opština je “ekonomski tigar”: Nezaposlenost smanjili za 31 posto za jednu godinu

Objavljeno

 


Derventa

U opštini Derventa je na kraju septembra ove godine bilo 6.626 zaposlenih radnika, što je za 3,74 posto više u odnosu na isti period prošle godine, a najviše radnika platu je zarađivalo u prerađivačkoj industriji i trgovinskoj djelatnosti.
Na evidenciji nezaposlenih bilo prijavljeno 590 osoba što je u odnosu na isti period lani za 31 posto ili 269 manje nezaposlenih.

Podaci su to Poreske uprave i Zavoda zapošljavanje Republike Srpske koji su navedeni u Informaciji o zapošljavanju na području grada, broju i strukturi nezaposlenih, kao i potrebnim kadrovima za razvoj grada, a koja je usvojena na posljednjem zasjedanju Skupštine grada.

Ova opština jedan je od lidera u privlačenju stranih investicija i razvoju privrede.

Privredi su, kako je istaknuto u informaciji, i dalje potrebni kvalifikovani obućari, ali i radnici metalske struke raznih profila, kao i građevinski radnici.

Informacija koju je obradilo Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti pokazuje da više od 44 odsto svih zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, oko 20 odsto u trgovinskoj djelatnosti i oblasti popravke motornih vozila, a u strukturi zaposlenih treći po zastupljenosti su zaposleni u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, koji čine gotovo 11 odsto svih zaposlenih.

U oblasti javne uprave i odbrane, te obaveznog socijalnog osiguranja radi tri odsto ukupno zaposlenih na području grada, 2,8 odsto čine radnici u oblasti saobraćaja i skladištenja, 2,4 odsto u oblasti građevinarstva, a 1,7 odsto zaposleni u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

Reklama

U odnosu na 2019. godinu, u 2020. je uočljiv pad zaposlenosti za 2,7 odsto, a iz nadležnog odjeljenja procjenjuju da je to rezultat uticaja pandemije virusa korona.

– Padu zaposlenosti doprinijelo je negativno dejstvo Kovid-19, odnosno uticaj na zdravlje stanovništva, ali je došlo i do negativnih ekonomskih pojava, pada privredne aktivnosti, smanjenja broja zaposlenih, obima proizvodnje, zaustavljanja rada zanatskih i uslužnih djelatnosti, pad izvoza, kao i smanjenja obima privatnih investicija – ističe se u informaciji.

Kada se radi o strukturi nezaposlenih, podaci Biroa za zapošljavanje u Derventi pokazuju da je zaključno sa 30. septembrom ove godine na evidenciji bilo 590 osoba, što je u odnosu na isti period lani za 31 odsto ili 269 manje nezaposlenih.

Na evidenciji biroa najviše je bilo osoba sa srednjom stručnom spremom, i to ekonomskih i poljoprivrednih tehničara, te trgovaca, elektrotehničara i gimanazijalaca, te 13 medicinskih sestara – tehničara, a među kvalifikovanim radnicima najviše je nezaposlenih bravara, prodavača, kuvara i atomehaničara. Na biru je bilo prijavljeno i po devet konobara, obućara i vozača teretnih vozila, te dva metalostrugara.

Među 68 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (180 i 240 ECTS bodova) najazastupljeniji su bili diplomirani ekonomisti, njih devet, po sedam pravnika i inžinjera saobraćaja, tri profesora razredne nastave i jedan profesor srpskog jezika i književnosti. Na birou su bila i dva mastera.

Posmatrajući starosnu strukturu nezaposlenih, trećina ih pripada starosnoj kategoriji od 30 do 50 godina

Reklama

U informaciji je istaknuto da je tokom prošle i ove godine realizovano nekoliko programa zapošljavanja vrijednih više od 380.000 maraka, a koji su doprinijeli zapošljavanju ciljanih grupa radnika. Takođe, kako se navodi u informaciji, kreiranju planova upisa u srednje škole za tekuću, ali prethodne školske godine, prethodili su razgovori između direktora škola, predstavnika Biroa za zapošljavanje i Gradske uprave, i to u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema školovanja kadrova koji su potrebni tržištu rada.

Prema potrebama koje su iskazali poslodavci, obućarskoj industriji nedostaju šteperi – lica obučena za rad na šivaćoj mašini i krojači gornjih dijelova obuće, a kojih na evidenciji biroa nema.

Metalskoj industriji nedostaju obrađivači metala rezanjem, zavarivači, mašinski tehničari mlađe životne dobi koji poznaju rad na računaru, lica obučena za rad na CNC mašinama, ali i građevinci raznih struka (zidari, tesari, armirači, fasaderi, moleri).

Kada je u pitanju visoka stručna sprema, na evidenciji nema prijavljenih diplomiranih inžinjera mašinstva, mehatronike, elektrotehnike, diplomiranih građevinskih inžinjera, doktora medicine, diplomiranih farmaceuta, diplomiranih inženjera poljoprivrede (smjer zaštite biljaka), profesora fizike i hemije.

U Derventi su, takođe zaključno sa 30. septembrom ove godine, bila registrovana 542 aktivna preduzetnika, koji su zapošljavali 1.060 radnika, prenio je Derventski list.

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu