PRIVREDA
Vlada Srpske ograničava naknade, bankari pozivaju na dijalog
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće Nacrt zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, kojim se predviđa ograničavanje tih naknada na način da kod transakcija debitnom karticom naknada ne može biti viša od 0,2 odsto vrijednosti izvršene transakcije i 0,3 odsto kod transakcije kreditnom karticom.
Ovim zakonom u suštini bankama se propisuje koliko mogu „uzeti“ od trgovaca kod kojih se platnim karticama može platiti roba ili usluga.
Trenutno su, kako tvrde u Vladi RS, koja je predlagač zakona, te naknade prevelike i destimulativne za trgovce koji se teško odlučuju da u svojim radnjama instaliraju POS terminale i kupcima omoguće da usluge ili robu plaćaju debitnim ili kreditnim karticama.
„Ako potrošač plati 100 KM za određenu robu, trgovci će dobiti 98 KM, a razliku će na ime trgovačke naknade zadržati banka prihvatilac. Trgovačka naknada je naknada koju trgovac plaća banci s kojom ima ugovor o prihvatanju kartica“, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
U slučaju da poslanici NS RS prihvate nacrt zakona koji je predložila Vlada Republike Srpske, na iznos od 100 KM za uslugu međubankarske naknade određena banka sa kojom trgovac ima ugovor mogla bi „uzeti“ svega 0,2 KM ili 0,3 KM plus troškove koji se odnose na korištenje infrastrukture.
Očekivano, ovaj nacrt zakona pohvalili su trgovci, dok bankari tvrde da se to ne može raditi na taj način, jer tom logikom Vlada Republike Srpske može ograničiti i kamate na kredite, jer sve je to tržišna kategorija.
„Bankarstvo radi na tržišnim principima i zakonima bankarstva, ne po zakonima vlade. Samo ograničavanje bilo kojeg bruto prihoda, te naknade su bruto prihod, otvara mogućnost i ograničavanja kamatnih stopa. Ako Vlada može donijeti odluku da ograniči naknadu, onda isto tako može donijeti odluku da ograniči kamatu i svaki prihod u banci i da poništi Zakon o bankama. Taj zakon o ograničavanju naknada neće stimulisati trgovce, jer trgovci žive od kartica. Postoji opravdana potreba da se otvori javni dijalog između Vlade i banaka kako bi se, ne samo po toj kategoriji, vidjelo gdje je moguće napraviti pomak i da se građanima i trgovcima učini ono što je moguće kada je riječ o bankama. Treba dijalog i to je jedini put, jer pitanje je da li je to ograničavanje naknada u skladu sa drugim zakonima“, rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, trgovci podržavaju Vladu Republike Srpske u namjeri da ograniči međubankarske naknade koje su, kako smatraju, prevelike i destimulativne za uvođenje POS terminala, a koji se sve češće mogu naći samo u velikim trgovačkim lancima.
„Svako olakšanje i rasterećenje prihvatamo i dobro je došlo. Trgovci će smanjenje međubankarskih naknada svakako prihvatiti i dobro je da se ide u tom pravcu“, rekla je Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske.
Inače, iz obrazloženja Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica može se zaključiti da Republika Srpska ozbiljno kasni za regionom, posebno za EU kada je riječ o kartičnom poslovanju. Primjera radi, na 100.000 stanovnika u Republici Srpskoj ima 530,59 POS uređaja, u Hrvatskoj 2.659, a u Srbiji 1.416.
Slično je i sa bankomatima, gdje Republika Srpska u odnosu na region poprilično zaostaje, jer na 100.000 stanovnika ima svega 34,67 bankomata, dok Hrvatska, recimo, ima 120,92 bankomata, a Srbija 44,08.
„Visoki troškovi prihvatanja platnih kartica na prodajnim mjestima su veoma bitan razlog zbog kojeg se, prije svega mali trgovci, teže opredjeljuju za prihvatanje kartičnih plaćanja i zbog kojeg nemaju POS terminale“, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca