PRIVREDA
Koncesijom do novog života Rudnika Ljubija
Vlada RS je razgovarala s predstavnicima kompanije „Mittal“ i Rudnika željezne rude (RŽR) Ljubija da se realizuje drugi koncept privatizacije kroz dodjelu koncesije za eksploataciju rude u Ljubiji.
Rekao je ovo Radovan Višković, premijer RS, koji je dodao da se o ovome pregovara s Ministarstvom energetike i rudarstva.
„Mi ćemo kroz uplatu dividende koju je ‘Mittal’ već uplatio prema RŽR-u na neki način dokapitalizovati RŽR i napraviti zajedničko preduzeće RŽR-a i ‘Mittala’, koje je i sada zajedničko, ali ćemo ojačati kapacitete RŽR-a i ići u eksploataciju rude u Ljubiji“, rekao je Višković novinarima u Banjaluci.
Istakao je da je ovo potreba i Republike Srpske, prijedorske regije, ali i grada Prijedora.
„Prijedor gotovo 100 godina rudari. Bez Ljubije, Omarska i taj dio imaju kapacitete koji mogu trajati još tri ili četiri godine. S rudarenjem u Ljubiji, prema istraženim rezervama, produžuje se period eksploatacije na 20 i više godina“, rekao je Višković.
Naglasio je da Rudnik Ljubija nema nikakve veze s litijumom, jer je to rudnik željeznih ruda.
O ponovnom pokretanju RŽR Ljubija dan ranije je govorio i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, koji je takođe kazao da se posljednjih godinu dana intenzivno traži rješenje za pokretanje ovog rudnika, gdje je rudarska proizvodnja zaustavljena prije 29 godina.
Dodao je da nije jednostavan posao otvoriti rudnik u stanju u kojem se nalaze rudarski objekti i same površine gdje će se vršiti eksploatacija, već je to vrlo zahtjevan i dugotrajan proces.
„Sigurno do godinu dana, ako se intenzivno krene u rad, biće potrebno od dana kada krenu aktivnosti do trenutka otvaranja rudnika. Naš cilj je da učinimo sve što možemo da pomognemo da ova naša zajednička kompanija, ‘ArcelorMittal Prijedor’ bude nosilac te rudarske proizvodnje i da obnovimo tu proizvodnju na način da će se dobijati koncesija za proizvodnju željezne rude. RŽR će biti u sastavu ‘Mittala’ i dalje kao kompanija sa svojim udjelom“, kaže Đokić.
Kako je pojasnio, cilj Vlade jeste i da osposobi RŽR kao preduzeće, da ga ekonomsko-finansijski podigne u odnosu na ono što je bio do sada i da kao takvo bude sposobno da bude kvalitetniji partner zajedno s „Mittalom“ u zajedničkom preduzeću koje će u narednom periodu ovdje vršiti eksploataciju.
Đokić je rekao da je prodaja državnog kapitala u RŽR Ljubija i dalje opcija, ali da to neće uticati na poziciju RŽR-a u okviru zajedničkog preduzeća „ArcelorMittal Prijedor“, gdje je učešće RŽR-a 49 odsto.
„‘Mittal’ je, prema dugoročnom ugovoru koji je zaključen 2004. godine, nosilac rudarske proizvodnje u ovom regionu i to se ne može promijeniti, ali se mogu mijenjati odnosi unutar zajedničkog preduzeća na način da se nešto drugačije dogovara, ali to je pitanje koje će doći na red“, kazao je Đokić, dodajući da je najvažnije je da će ovdje biti rudarska proizvodnja, da će ona angažovati 300-400 radnika.
Kako je naveo Stanko Vujković, direktor RŽR Ljubija Prijedor, rješenje da se ponovo pokrene otvaranje Rudnika Ljubija se očekuje krajem iduće ili početkom 2023. godine.
„Vlada intenzivno radi na dokapitalizaciji RŽR-a da bi osnažila kompaniju koja će ući s partnerom ‘Mitalom’ u sve buduće projekte. Bez obzira na prekompoziciju koju će ‘Mittal’ imati u Omarskoj, mi očekujemo 200 novih radnih mjesta ovdje“, dodao je Vujković.
Mladen Jelača, direktor kompanije „ArcelorMittal Prijedor“, kazao je da su ispitivanja i testiranja u laboratoriji pokazala da se može miješati ljubijska ruda s rudom u Omarskoj, te da se time produži vijek u Omarskoj, a da se u Ljubiji započne eksploatacija.
„Pruga koja stoji koliko i rudnik traži adekvatno rješenje i očekujemo od resornog ministarstva da to riješi“, rekao je Jelača.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca