PRIVREDA
Najavljeno poskupljenje struje domaće peradare baca na koljena: Ugroženo 20.000 radnih mjesta
Peradari upozoravaju da će ih najavljeno poskupljenje struje baciti na koljena, jer već posluju u izuzetno teškim uslovima. S obzirom na to da su cijene mesa i jaja dostigle maksimum preko kojeg teško mogu ići dalje, tvrde da je sporan opstanak proizvodnje, kao i 20.000 radnih mjesta.
Živinari ističu da je usljed poremećaja na tržištima i rasta cijena sirovina bilo za očekivati da će poskupjeti i struja, ali ne toliko.
Direktor preduzeća “Perutnina Ptuj” iz Srpca Velibor Popović rekao je za “Glas Srpske” da je poskupljenje struje kap koja preliva čašu.
– Trenutne cijene naših proizvoda su realne i ne donose nikakav ekstraprofit, već samo opravdavaju postojanje proizvodnje. S obzirom na stanje u privredi i društvu, nisam siguran da je poskupljenje piletine u narednom periodu moguće, tako da je poskupljenje struje udarac koji će kompaniju u Srpcu godišnje koštati 300.000 KM – kazao je on.
Pojašnjava da je firma dobila obavještenje od “Elektroprivrede RS” u kojem je navedeno da se cijena struje za kategoriju kupaca kojoj pripadaju povećava na 0,1478 maraka po kilovat-času.
– Do sada je cijena bila 0,0853. To je povećanje od 73 odsto. Navedeno je da će nove cijene početi da se primjenjuju od 1. januara 2022. godine – pojasnio je Popović. Dodao je da su proizvođači zbunjeni, jer je dan-dva nakon tog obavještenja informacija iz Vlade koju su prenijeli mediji bila da struja za industriju neće poskupjeti za više od 27 odsto.
– Bilo je jasno da će električna energija poskupjeti, jer sve je poskupjelo, ali nisam očekivao da se može desiti da to ide više od 15 odsto – kazao je Popović, dodavši da je u Srpcu u ovoj fabrici zaposleno 269 radnika, 129 kooperanata, odnosno više od 1.000 ljudi je vezano za ovu firmu.
U istim problemima je i preduzeće “Agreks” iz Donjeg Žabara, a direktor te firme Predrag Miličić, koji je i predsjednik Zajednice živinara RS, kazao je da proizvođači traže od nadležnih da se izjasne koje informacije o poskupljenju struje su tačne.
– Proizvođače je uznemirila informacija o poskupljenju struje, imajući u vidu činjenicu da već trpimo ogromne probleme usljed enormnog poskupljenje gotove stočne hrane jer su pojedine cijene skočile od 50 do 80 odsto – rekao je Miličić, naglasivši da se poslovanje svelo samo na preživljavanje i da o izvozu svojih proizvoda i ne razmišljaju.
Koordinacioni odbor peradara BiH upozorio je u petak da će morati obustaviti proizvodnju i obezbjeđenje tržišta peradarskim proizvodima ukoliko budu primijenjene enormno povećane cijene električne energije.
– Dostavljeni ugovori od elektroprivrednih preduzeća u BiH s povećanim cijenama električne energije i do 300 odsto u peradarskom sektoru samo još dodatno pogoršavaju ionako tešku situaciju u ovoj grani proizvodnje
U pitanju je očuvanje 20.000 radnih mjesta – navedeno je u saopštenju.
Nakon sastanka predstavnika Vlade, “Elektroprivrede Republike Srpske”, Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca 22. decembra navedeno je da je dogovoreno povećanje cijene struje od 25 do 27 odsto.
Cijena
Direktor Direkcije za tržišno snabdijevanje “Elektroprivrede” Velibor Šipovac rekao je nakon sastanka sa predstavnicima Vlade i poslodavaca da je ova kompanija izašla u susret privredi i prihvatila cijenu od 53 evra po megavat-času za industrijske potrošače, iako je ona na berzama 250 evra po megavat-času.
– Cijena ostaje i dalje najniža u regionu – poručio je Šipovac.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca