Connect with us

PRIVREDA

Nikad uspješnija godina za tvornicu obuće „Bema“

Objavljeno

 


Tvornica obuće „Bema“ 2021. godinu, u svakom pogledu izazovnu, privela je kraju nikad u težim uslovima, a nikad uspješnije, rekao je Marinko Umičević, tehnički direktor ovog preduzeća.

„Uz sve probleme koje je stvorio Covid 19, bolovanja odsustva i izostanke mi smo uspjeli da napravimo nešto preko dva miliona pari obuće, imali smo realizaciju preko 18 miliona KM, to je čisti lohn ( prodaja nekvalifikovane ženske radne snage). Postali smo značajan partner za Grad Banjaluku i opštinu Mrkonjić Grad, ali i za Jezero, Šipovo i Ribnik odakle imamo radnika. Zahvaljujući odluci Vlade Republike Srpske da zbog velikog broja ženske radne snage, nerealnog kursa konvertibilne marke, čestih bolovanja i izostanaka imamo određene olakšice kod plaćanja doprinosa, kao i odluka menadžmenta „Beme“ da se kupe nove mašine i oprema, mi smo dobili veću produktivnost i bolju realizaciju. Moram da se pohvalim da su sve plate isplaćene, prešli smo prosjek neto plate od 800 KM, bez prevoza, toplog obroka , bez doprinosa. Ovo je industrija koja dopunjava kućni budžet, ove radnice ne mogu biti hranioci porodice, jer je ovo nisko akumulativna industrija.“, rekao je Umičević.

Prema njegovim riječima Tvornica obuće „Bema“ nikom nije ostala dužna jednog pfeninga, ni dobavljačima, ni radnicima. Za 18 godina rada nikad plata nije zakasnila ni jedan dan.

„Ukoliko 20.u mjesecu pada u subotu, plata je isplaćena 19. u petak. Imamo svoj restoran, topli obrok, organizovan prevoz. Jako dobro nam se pokazala proizvodnja obuće za domaće tržište, tome moramo da posvetimo veću pažnju, potrebni su nam povoljniji krediti da dođemo u fazu da mi Evropi ponudimo svoju cipelu. U tvornici obuće „Bema“ plata se zarađuje, a ne dobija, svaki platni listić govori o radniku i njegovim sposobnostima i kvalitetu. Niko nije svezan, ni za ući ni za izaći. „Bema“ je tokom ove godine podjelila po dva para cipela radnicima, školske knjige za djecu radnika. Vodimo računa o standardu radnika, isplaćene su sve otpremnine za penziju, snosimo troškove sahrana svojih radnika. Formirali smo dobrovoljno Udruženje davaoca krvi“, kaže Umičević..

Ističe da su jedan od značajnijih sponzora i donatora u Banjaluci i šire.

„Ove godine smo podjelili preko 10 hiljada pari cipela u cijeloj Republici Srpskoj i Federaciji BiH, tako da smo izuzetno društeno odgovorna firma, možemo biti ponosni šta smo uradili u ovoj teškoj i izazovnoj godini. „Bema“ radi samo prvu smjenu. Imamo plan da u idućoj godini primimo 300 radnika. Odmah nakon praznika, sredinom januara ćemo raspisati konkurs za prijem prvih 100 radnika. Vrata „Beme“ su otvorena za one koji hoće da rade. Ove godine školovanje završava prva generacija učenika četvorogodišnjeg smjera tehničar modelar obuće kojima je „Bema“ tokom školovanja kupovala knjige, obuću i autobuske karte . Najbolje učenike ćemo upisati na obućarski fakultet u Banjaluci pod uslovom da se uvede mogućnost studiranja uz rad“, rekao je Umičević.

Reklama

On ističe da je plan za iduću godinu povećanje produktivnosti.

„Mi ne možemo raznoraznim dekretima i šupljom pričom podizati platu jer mi platu zarađujemo. Svim radnim kolegama, poslovnim partnerima želim srećnu i uspješnu Novu godinu. Nadam se da će i iduća godina biti uspješna kao i ova. Hvala radnicima, mojim radnim kolegama i rukovodiocima.Zahvaljujem se radnicima na odazivu za vakcinaciju protiv Covida 19, pokazali su odgovornost prema sebi, svojim radnim kolegama i fabrici. U Banjaluci je vakacinisano preko 80 odsto radnika. U Mrkonjić Gradu je vakcinisano 50 odsto , čim sam jako nezadovoljan, ali to je njihov izbor. Na kraju, zahvaljujem se Vladi RS, premijeru Radovanu Viškoviću, predsjedniku Miloradu Dodiku, koji su pamentim odlukama prije dvije godine stvorili preduslove da „Bema“ i druge obućarske firme postignu ove rezultate“, zaključio je Umičević.

ATV

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu