ANALIZE
Skuplja struja okidač za poskupljenje proizvoda
Cijene električne energije za privredu u Srpskoj od 1. januara naredne godine porašće od 15 do 20 odsto, do kraja 2022. godine od povećanja će biti pošteđeni privrednici koji su potpisali dvogodišnji ugovor sa „Elektroprivredom RS“, a ovo povećanje će neminovno dovesti i do rasta cijena krajnjih proizvoda.
Do skoka cijena struje došlo je na svjetskom i evropskom tržištu, a u većini zemalja EU veleprodajna cijena električne energije na berzi premašila je 400 evra po kilovat-času. Tako je cijena isporuka struje u Francuskoj skočila na 442 evra po kilovat-času, u Njemačkoj do 431 evra, a u baltičkim državama do 413 evra.
Da povećanje cijena ovog energenta neće preskočiti ni Republiku Srpsku, potvrđeno je za „Nezavisne novine“, a za danas je najavljen i sastanak predstavnika Privredne komore RS, Ministarstva energetike RS, Unije udruženja poslodavaca RS i „Elektroprivrede RS“ s premijerom RS Radovanom Viškovićem, na kojem će riječi biti upravo o poskupljenju električne energije za privredne subjekte.
U „Elektroprivredi RS“ (ERS) su saopštili da će cijene struje za privredu uprkos poskupljenju i dalje biti najniže u regionu, te da će i ubuduće biti i do pet puta niža za potrošače iz ove kategorije u odnosu na berzanske cijene.
„Berzanske cijene električne energije trenutno iznose oko 250 evra po megavat-času i, u odnosu na njih, ERS svojim kupcima nudi popuste od 52 do 82 odsto, s tim što bolnice, vodovodi i javna rasvjeta imaju povlašten položaj u odnosu na sve ostale kategorije kupaca koji se snabdijevaju po tržišnim uslovima i za njih će cijene struje biti čak pet puta niže od tržišnih“, istakli su u ERS.
U ovom preduzeću su najavili da će i cijene struje za poljoprivredne potrošače biti povoljne, odnosno četiri puta niže od tržišnih.
Naveli su da će javne ustanove u narednom periodu plaćati električnu energiju tri i po puta jeftiniju od berzanske, a trgovine, sektor rudarstva, građevine i saobraćaja ostvarivaće popuste od čak 65,6 odsto.
„Želimo da naglasimo da za kupce koji su ugovore o snabdijevanju sa ERS potpisali na dvije godine u novembru 2020. godine cijene električne energije ostaju iste i u 2022. godini“, kazali su u ERS.
Dodali su da je za ostale potrošače iz kategorije privrede u toku potpisivanje novih ugovora o tržišnom snabdijevanju.
„Zbog stalnih turbulencija i drastičnog skoka cijena na slobodnom tržištu, ERS će svojim potrošačima obezbijediti ugovore do kraja 2022. godine“, rekli su u ERS.
Istakli su da se pomjeranje cijena električne energije za privredu vrši postepeno i kontinuirano u skladu s ranije usaglašenom dinamikom.
Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, pregovori o poskupljenju električne energije se intenzivno vode od prošle godine, a potpisan je i memorandum koji podrazumijeva kretanje cijena električne energije.
„Prošle godine se nije znalo da će doći do ovakvog naglog skoka cijena struje na berzama. Mi smo tada razgovarali o dvije varijante, jedna je da privredni subjekti sklope ugovor sa ERS na jednu godinu, a druga da sklope ugovor na dvije godine. Sada dobijamo informacije da će onima koji su potpisali ugovor na dvije godine cijene ostati iste i iznosiće 40 evra po megavat-satu, što je za te privredne subjekte izuzetno povoljno“, rekao je Ćorić, dodajući da oni koji su potpisali jednogodišnji ugovor plaćaju za 1,50 evra veću cijenu struje.
Istakao je da se onda desio skok cijena na berzi, te da su se mjesecima vodili pregovori sa ERS o rastu cijena struje.
„Nismo se mogli dogovoriti jer su zahtjevi ‘Elektroprivrede RS“ bili izuzetno visoki, bazirani na cijeni 50 odsto nižoj od one koja je na berzi, ali je to i dalje visoka cijena od oko 65 evra. Mi smo insistirali na nekom realnom povećanju kojim bismo u obzir uzeli inflaciju koja se desila i da uzmemo u okvir i cijenu rada. Naš je stav, kojeg se i sada držimo, da se to sve uklopi u nekih 10 odsto rasta“, kazao je Ćorić, dodajući da su svjesni da do rasta cijene električne energije mora doći, ali da to mora biti u realnim okvirima, jer je privreda već pod pritiskom zbog povećanja cijena repromaterijala i povećanja plata.
Ćorić je naveo da je izvjesno da će doći i do rasta cijena krajnjih proizvoda jer, kako ističe, sve mora ući u kalkulaciju kada je riječ o cijenama proizvoda.
„Tamo gdje su cijene s ino-partnerima odavno dogovorene, mislim da je o cijeni električne energije trebalo razgovarati ranije, da bi te cijene ušle u kalkulacije i pregovore, jer ti privredni subjekti, koji su značajni potrošači električne energije, vjerovatno će biti u određenim problemima, jer će imati manje efekte od svog rada“, rekao je Ćorić, dodajući da će oni privredni subjekti koji rade u oblastima gdje se rast cijena lakše može pretočiti u rast cijena proizvoda to morati uraditi.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kazao je da će se nakon današnjeg sastanka znati tačno kolike će cijene struje biti za privredu.
„Ono što znamo zasad je da će ta cijena biti značajno niža nego što je u drugim zemljama, što će biti neki vid podrške države poslodavcima“, rekao je Trivić, dodajući da se očekuje da ta cijena koja je bila oko 40 evra bude oko 50 ili 60 evra za industriju.
„To je onda povećanje za oko 15 do 20 odsto, a u poređenju sa situacijom u svijetu, onda to dođe kao poklon ERS, s obzirom na to da su sada izvozne cijene od 180 do 240 evra po megavat-času“, kazao je Trivić.
Istakao je da će ovaj rast cijena jednim manjim dijelom dovesti i do rasta cijena proizvoda, ali da ne očekuje značajno povećanje.
Istakao je da će privredni subjekti koji su potpisali dvogodišnji ugovor izbjeći povećanje cijena struje do kraja 2022. godine, ali da će već 2023. godine i oni doći u istu kategoriju sa drugim poslodavcima.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca