PRIVREDA
Strani ulagači nisu zaobišli Srpsku
Da je Republika Srpska uprkos pandemiji i raznim poteškoćama na tržištu interesantna inostranim ulagačima, potvrđuje podatak da je za deset mjeseci osnovano 181 preduzeće sa udjelom stranog kapitala, što je za 32 više u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, od januara do juna ove godine direktna strana ulaganja u Republici Srpskoj iznosila su 211 miliona maraka, dok su za cijelu prošlu godinu evidentirane neto strane investicije bile 285,1 milion KM.
U Informaciji o stanju i tokovima direktnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku i rezultatima Programa postinvesticione podrške investitorima (aftercare), koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vlade, navedeno je da su ukupna strana ulaganja do 31. decembra 2020. godine u Srpskoj iznosila 5,5 milijardi maraka. U tom dokumentu, koje je pripremilo Ministarstvo privrede i preduzetništva RS, istaknuto je da je od 2013. godine, kada je ovaj program počeo da se provodi, uključeno 28 jedinica lokalne samouprave.
– U ovoj godini obavljena je posjeta 21 kompaniji. Većina njih je navela da već realizuju ili planiraju proširenje poslovnih i proizvodnih kapaciteta – stoji u informaciji. Kako je navedeno, resorno ministarstvo je u stalnom kontaktu i sa postojećim i potencijalnim investitorima.
– U posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je povećan interes stranih investitora za širi region, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, i to iz oblasti auto-industrije i uopšte metalskog sektora.
Jedan od osnovnih faktora za investiranje je pitanje osposobljenosti i opremljenosti školskog sistema za kadar koji treba savremenom investitoru, odnosno, koliko su škole opremljene, koliko ima praktične nastave, te koliko brzo se može prilagoditi potrebama privrede – istaknuto je u informaciji.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da strani investitori čim stignu prvo pitaju da li mogu pronaći kvalitetnu radnu snagu na ovim prostorima.
– U posljednje vrijeme na to pitanje je veoma teško dati pozitivan odgovor. Privredna komora je zato i išla sa inicijativom izmjene zakona. Tako je lani i uveden sistem dualnog obrazovanja, gdje smo dobili određene nadležnosti, u smislu obuke mentora i provjere ispunjenosti uslova privrednih subjekata za obavljanje dualnog sistema obrazovanja, a što je veoma pozitivno prihvaćeno kod investitora – navodi Ćorić za “Glas Srpske”. Jedan od prioriteta, kako kaže, osim edukacije nastavnog kadra, trebalo bi da bude opremanje srednjih stručnih škola, gdje će učenici sticati praktična znanja, pored onih koja dobiju kroz dualni sistem obrazovanja.
Ćorić naglašava da je Srpska ostala atraktivna za investitore uprkos problemima sa kojima se BiH susreće u političkom smislu, a koji stvaraju određeni otpor kod stranih investitora.
– Povećanju stranih investicija doprinijela su i svjetska kretanja. Dosta proizvodnji je povučeno iz istočnih zemalja, a evidentna su i preseljenja proizvodnji iz zemalja poput Češke, Poljske i Slovačke, gdje su uz rast standarda poskupjeli uslovi poslovanja, pa je sve više kompanija sa tih područja odlučilo da prebaci proizvodnju u ove krajeve – istakao je Ćorić.
Globalni pad
Pandemija virusa korona prouzrokovala je dramatičan pad globalnih direktnih stranih investicija u 2020. godini. Tako su najveći pad ostvarile razvijene zemlje (58 odsto), a posebno evropske (80 odsto), ali i zemlje u tranziciji ( 58 odsto).
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca