Connect with us

PRIVREDA

Agrarni budžet 75 miliona, poljoprivrednici traže više

Objavljeno

 


Za agrarni budžet za podsticaje u poljoprivredi u Republici Srpskoj ove godine planirano je 75 miliona KM, a poljoprivrednici su nezadovoljni i smatraju da on nije dovoljan za sve njihove potrebe.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je za „Nezavisne“ da je „agrarni budžet“ nizak te da već godinama sugerišu da on treba da bude povećan kako bi se zadovoljile potrebe poljoprivrednika.

„Osim toga, poljoprivrednici i pojedina udruženja nisu zadovoljni raspodjelom sredstava. Međutim, takva je trenutno situacija, ali kada bi se izvršila preraspodjela sredstava, moglo bi se koliko-toliko pomoći poljoprivrednicima“, naveo je Marinković. Prema njegovim riječima, ove godine će biti izrazito visoke cijene inputa te je očito da prijeti nestašica mineralnog đubriva, što će, između ostalog, uticati i na visoke cijene poljoprivrednih proizvoda.

„Bez dodatne pomoći resornog ministarstva biće gotovo nemoguće proizvesti zadovoljavajuće količine poljoprivrednih proizvoda koji će opravdati uložena sredstva. Mislim da Vlada RS treba da uveća „agrarni budžet“, jer smo mi poljoprivredna zemlja i učestvujemo u bruto društvenom proizvodu Republike Srpske sa oko 12,13 odsto, što nije malo“, naglasio je Marinković.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će povrtari danas imati sastanak sa Borisom Pašalićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, na kojem će mu predočiti sve probleme.

„Analiziraćemo sve probleme povrtara za 2021. godinu, u kojoj mi nismo dobili nikakvu pomoć, a najviše smo bili ugroženi. Takođe, nezadovoljni smo ovim agrarnim budžetom i on bi, po našem mišljenju trebalo da bude veći“, rekao je Mastalo.Istakao je da se ipak moraju cijeniti i mogućnosti Vlade Republike Srpske te da bi taj agrarni budžet trebalo raspodijeliti kako treba.

Reklama

„Neke branše u poljoprivredi koriste mnogo više sredstava, a neke skoro ništa, pa bi to trebalo malo izbalansirati. Zbog nedostatka pomoći mi smo prošle godine ostali dužni apotekarima, bankama, manje smo zasadili, a suša je uticala i na rod. Imali smo skoro 50 odsto manje roda, što je izazvalo visoke cijene svih poljoprivrednih proizvoda“, pojasnio je Mastalo.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede RS rekli su da je u toku ove godine za podsticaje planirano 75 miliona KM, koliko je bilo i 2021. godine.

„Prošle godine za poljoprivredu isplaćeno je i više od 30 miliona KM iz Kompenzacionog fonda RS. Ovo su samo sredstva takozvanog agrarnog budžeta. Kada se sva sredstva uzmu u obzir, poljoprivrednicima će u 2022. godini biti na raspolaganju oko 150 miliona KM“, kazali su u resornom ministarstvu.

Dodali su da agrarnom budžetu treba dodati i 15 miliona KM za navodnjavanje, zatim sredstva Partner fonda za određene veterinarske mjere, povoljne kredite IRB RS, sredstva koja Ministarstvo zajednički ulaže kroz projekte sa stranim finansijskim institucijama te sredstva koja i ove godine očekujemo iz Kompenzacionog fonda RS.

„Podsticaji se dobijaju za direktnu proizvodnju i to biljnu i stočarsku, za dugoročna ulaganja kao što su kupovina traktora, poljoprivredne mehanizacije, objekata i tako dalje, te za sistemske mjere“, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu