FINANSIJE
Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM
Kapital Centralne banke (CB) BiH za godinu dana pao je za više od 122 miliona KM, a ukoliko se obistine prognoze da će zbog obuzdavanja inflacije porasti kamatne stope, ova finansijska institucija bi do kraja ove godine mogla ostati bez još najmanje 400 miliona KM.
Naime, neto strana aktiva, zaključno sa 31. decembrom 2020. godine, iznosila je 895,6 miliona KM, a na kraju prošle ta neto strana aktiva bila je 772,7 miliona KM, što je pad od čak 122,9 miliona KM. Ono što je zabrinjavajuće jeste da će se pad kapitala Centralne banke BiH nastaviti i u ovoj godinu s obzirom na nivo inflacije i najave da bi već u martu moglo doći do povećanja kamatnih stopa kako bi se ta inflacija obuzdala, prije svega Federalnih rezervi SAD, a vrlo izvjesno i Evropske centralne banke.
„Scenario koji je veoma izvjestan ukazuje da na kraju 2022. godine možemo očekivati dodatno umanjenje kapitala Centralne banke BiH između 300 miliona i 400 miliona KM“, rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Saša Stevanović.
Inače, na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi zadržana je kamatna stopa na istom nivou, međutim najavljeno je i izvjesno je njeno povećanje u martu ove godine za najmanje 0,25 odsto, a na kraju godine, prema procjenama, može se očekivati da će referentna stopa u SAD iznositi između 1,25 do 1,75 odsto. Suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica, a s obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, matematika je više nego jasna.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, najviše obveznica Centralna banka BiH ima u Francuskoj i to 33 odsto, zatim u Njemačkoj 15 odsto, Belgiji 13 odsto, Španiji oko deset odsto, a ako se uzme u obzir, recimo, da je prinos na desetogodišnje obveznice Francuske bio 0,19 odsto, godinu ranije – 0,34 odsto, a trenutno su na 0,33 odsto, jasno je da će kapital CB BiH i dalje padati. Slično je i sa desetogodišnjim obveznicama Njemačke koje su imale negativnu stopu od – 0,57 odsto na kraju 2020. godine da bi krajem 2021. godine bile negativne – 0,17 odsto.
„Scenario prema kojem će se nastaviti rast kamatnih stopa ove godine između jedan i dva odsto je izvjestan. Međunarodne finansijske institucije najnovijim procjenama ukazuju na to da se usporava ekonomska aktivnost na globalnom nivou prije svega zbog najavljenog rasta kamata. Rast kamatnih stopa na globalnom nivou od jedan odsto znači umanjenje kapitala CB BiH za oko 400 miliona, dok dva odsto znači umanjenje kapitala za 800 miliona“, naglasio je Stevanović.
Ono što zabrinjava jeste da je zakonski okvir ulaganja, kada je riječ o CB BiH, urađen prije 25 godina i poprilično je zastario, a u ovom trenutku praktično i nema ideja da se nešto mijenja iako svjetske centralne banke već godinama idu u tom pravcu. Švajcarska centralna banka npr. preko četvrtinu svojih deviznih rezervi drži na tržištu kapitala, a nisu izolovani slučajevi ni da se po osnovu kredita centralnih banaka grade infrastrukturni projekti. Ono u čemu se slažu gotovo svi ekonomisti u BiH jeste da stabilnost konvertibilne marke treba da bude imperativ, ali da se po pitanju upravljanja deviznim rezervama mora nešto raditi, jer rast kamatnih stopa i globalni poremećaji već prijete da naruše makroekonomsku stabilnost konvertibilne marke.
U Centralnoj banci BiH kažu da je do pada neto strane aktive došlo zbog rasta prinosa na vrijednosne papire koje CB BiH ima u portfoliju te da devizne rezerve BiH, zaključno sa prošlom godinom, iznose 16,3 milijarde KM i da pad od oko 120 miliona KM ili 0,7 odsto ne predstavlja opasnost za valutni odbor jer je uobičajen.
„Najave FED-a nisu relevantne za CB BiH s obzirom na to da nemamo američkih dolara u svom portfelju. Za CB BiH su relevantne odluke Evropske centralne banke po pitanju kamatnih stopa. Na tržištu se ne očekuje promjena kamatnih stopa ECB u 2022. godini“, kažu u CB BiH ističući, kada je riječ o inflaciji, da bi ona mogla prouzrokovati promjene kamatnih stopa na vrijednosne papire dospijeća deset ili više godina.
Nezavisne novine
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca