PRIVREDA
Raste industrijska proizvodnja, ali i inflacija
Industrija u RS i BiH počela je da se oporavlja poslije pada koji je uslijedio zbog kovida, ali je u međuvremenu značajno porasla i inflacija, pokazuju izvještaj Evropske komisije o ekonomskom napretku za BiH za posljednji kvartal 2021. i statistički podaci Zavoda za statistiku RS.
Podaci Evropske komisije ukazuju i na to da je rast u BiH, iako i dalje značajan, krajem godine počeo da usporava, s obzirom na to da je u decembru ukupan rast u BiH iznosio 8,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a u trećem kvartalu u odnosu na isti period lani je iznosio 12,1 odsto.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju rast u 2021. godini u iznosu od 12,1 odsto, ali u ovu sumu nije uračunata i inflacija, koja, prema evropskim podacima, u BiH iznosi 4,3 odsto u novembru i 5,4 odsto u decembru.
Navode da je glavni pokretač inflacije porast cijena transporta i hrane, te navode da hrana u potrošačkoj korpi učestvuje sa 32 odsto, a u prosjeku su cijene za ove proizvode rasle po stopi od 3,6 odsto.
Prema podacima RS, u području snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija ostvaren je rast od 16,7 odsto, u području prerađivačka industrija rast od 12,1 odsto, te u području vađenje ruda i kamena rast od dva odsto.
„Kada je riječ o području prerađivačka industrija, na njen rast najviše su uticale oblasti proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme s rastom od 22,6 odsto, proizvodnja kože i proizvoda od kože 13,3 odsto, proizvodnja namještaja s rastom od 13,2 odsto, prerada drveta i proizvoda od drveta i plute, osim namještaja. Takođe, to su proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala od 6,2 odsto i proizvodnja prehrambenih proizvoda od dva odsto“, stoji u podacima Zavoda za statistiku RS.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, kazao je za „Nezavisne“ da je pohvalno što je industrijska proizvodnja u 2021. godini porasla iako je pandemija.
„Izvoz iz RS je bio znatno veći, te su prihodi od poreza porasli za više od 200 miliona maraka. Sve ovo pokazuje da je došlo do oporavka privrede, uz napomenu da su neke industrijske grane i dalje u problemima“, istakao je Ćorić.
Naveo je da problem predstavlja što nemamo adekvatne radne snage koja bi odgovarala sve većim zahtjevima privrede.
I evropski podaci odražavaju nedostatak radne snage, s tim da oni ističu da je do manjeg porasta plata došlo upravo zbog nedostatka radne snage, uz povećanje plata u zdravstvenom sektoru, s tim da oni ističu da je realan rast pojela inflacija.
Ekonomista Saša Stevanović rekao je da industrijska proizvodnja ima mali učinak na ekonomiju RS i iznosi oko 20 odsto bruto dodatne vrijednosti.
„Industrijska proizvodnja je porasla, a broj zaposlenih nije, što je pokazatelj da imamo kapacitete u društvu koji nisu dovoljno iskorišteni, jer nema tržišta. Ukoliko bude rasla tražnja, onda će rasti i broj zaposlenih. Potrebno je povećati izvoz kako bi došlo do većeg broja zaposlenih“, objašnjava Stevanović.
Nemanja Savić, zamjenik direktora kompanije „SIM Technik“ iz Kotor Varoša, istakao je da je pandemija imala uticaja zbog povećanja cijena repromaterijala, te i zatvaranja tržišta i nedostatka radnika zbog bolovanja, dok je Vladimir Blagojević iz kompanije „MRD inžinjering“, kazao da se stanje polako stabilizuje, a tržište oporavlja.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca