PRIVREDA
Ljevnaić: Ostvarili smo istorijske rekorde u poslovanju
Direktor Olimpijskog centra „Јahorina“ Dejan Ljevnaić ocijenio je da je ovogodišnja ski-sezona najuspješnija u istoriji Јahorine koja je pokretač privrede ovog regiona.
– U ovoj godini gotovo svaki dan bilježimo po 6.000 skijaša na našim stazama. Do sada je na Јahorini skijalo preko 300.000 skijaša, a u baznoj godini ih je bilo 32.000, odnosno zabilježeno je povećanje od gotovo 900 odsto. Poređenja radi, prošle sezone koja je bila najuspješnija u istoriji Јahorine imali smo oko 265.000 skijaša – rekao je Ljevnaić Srni.
On je naveo da je Јahorinu do sada posjetilo najmanje i 100.000 neskijaša koji su imali priliku uživati u svim dodatnim aktivnostima.
Ljevnaić je rekao da o uspjesima Olimpijskog centra puno govori i podatak da je cijena metra kvadratnog na Јahorini sada dostigla 10.000 KM, kao i da su svi smještajni kapaciteti na Palama, Sarajevu i Istočnom Sarajevu u potpunosti popunjeni.
– Naš promet je povećan za više od 700 odsto u odnosu na baznu sezonu 2016/17. godinu – istakao je Ljevnaić, koji je ponovo proglašen za najmenadžera na 43. Izboru najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija jugoistočne i srednje Evrope.
To priznanje, dodao je, jednako pripada svakom zaposlenom u Olimpijskom centru „Јahorina“.
Ljevnaić je potvrdio da je pokrenuo edukativne profile na društvenim mrežama, enciklopediju skijanja, s ciljem edukacije najmlađih skijaša i ekspanzije skijanja kao sporta.
On je dodao da putem svog profila na „Instagramu“ akciju „Hiljadu skija za djecu“, da će biti obezbijeđeno i uručeno djeci 1.000 pari njihovih prvih skija, a pravo učešća imaju djeca i mladi iz regiona starosne dobi od sedam do 18 godina.
Ljevnaić je rekao i da mu je želja da da sa saradnicima izgradi skijaški kamp za djecu, gdje bi cijena noćenja sa hranom bila maksimalno 500 dinara ili 10 KM.
On je podsjetio na velike investicione projekte koji su realizovani na Јahorini koji podrazumijevaju izgradnju najmodernijeg sistema osnježavanja, uređenja ski staza, novih liftova i kabinske gondole, osvjetljenja, izmjenu vizuelnog identiteta itd.
Cilj menadžmenta Olimpijskog centra je, kaže, i podsticanje proizvodnje domaćih proizvoda – sira, meda, mesa, čaja, rakije, vina, što bi trebalo da se ponudi na prodaju turistima na Јahorini.
– Јahorina je sinonim grupi od čak 100 fabrika, s obzirom da samo od nje živi i radi 3.500 ljudi, a ima potencijal da zaposli sve ljude iz regije. Јahorina je pokretač privrede ovog regiona – rekao je Ljevanić
Tome, kaže, svjedoči ogromno interesovanje investitora, navodeći podatak da se na Јahorini trenutno gradi više od 300.000 kvadrata sa prosječnom cijenom od 5.000 KM što je 1,5 milijarda KM.
Prema njegovim riječima, ukoliko se uzme u obzir da je porez 17 odsto, može se doći do podatka da je država već vratila iznos uložen na Јahorini.
– Naš sljedeći veliki korak je investicija Gondola Pale – Јahorina, s idejom da svu gradnju prebacimo na Pale i da Јahorinu zaštimo i rasteretimo – rekao je Ljevnaić i dodao da je u potpunosti promijenjen pristup radu i da gosti primjete ogroman napredak zahvaljujući edukcijama, treninzima i usavršavanjima.
Јahorinu, prema vremenskoj prognozi, očekuju najmanje još dva mjeseca odličnog skijanja, dnevnog i noćnog, ali i sjajnih zabava, dnevnih i noćnih žurki, laže direktor Olimpijskog centra i dodao da je najveći spektakl zakazan za 11. i 12. mart – manifestaciju elektronske muzike „Vinter Medžik baj Brodolom“.
Ljevnaić je pozvao sve ljubitelje Јahorine da od ove olimpijske ljepotice naprave sjetsku senzaciju, a to je moguće stvaranjem duha optimizma, sa novim projektima, uz poštovanje prirode. „Novi projekti su uvijek najjača poluga za motivisanje ljudi. Baš zbog toga vjerujem u to“, zaključio je Ljevnaić.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca