PRIVREDA
Ljevnaić: Ostvarili smo istorijske rekorde u poslovanju
Direktor Olimpijskog centra „Јahorina“ Dejan Ljevnaić ocijenio je da je ovogodišnja ski-sezona najuspješnija u istoriji Јahorine koja je pokretač privrede ovog regiona.
– U ovoj godini gotovo svaki dan bilježimo po 6.000 skijaša na našim stazama. Do sada je na Јahorini skijalo preko 300.000 skijaša, a u baznoj godini ih je bilo 32.000, odnosno zabilježeno je povećanje od gotovo 900 odsto. Poređenja radi, prošle sezone koja je bila najuspješnija u istoriji Јahorine imali smo oko 265.000 skijaša – rekao je Ljevnaić Srni.
On je naveo da je Јahorinu do sada posjetilo najmanje i 100.000 neskijaša koji su imali priliku uživati u svim dodatnim aktivnostima.
Ljevnaić je rekao da o uspjesima Olimpijskog centra puno govori i podatak da je cijena metra kvadratnog na Јahorini sada dostigla 10.000 KM, kao i da su svi smještajni kapaciteti na Palama, Sarajevu i Istočnom Sarajevu u potpunosti popunjeni.
– Naš promet je povećan za više od 700 odsto u odnosu na baznu sezonu 2016/17. godinu – istakao je Ljevnaić, koji je ponovo proglašen za najmenadžera na 43. Izboru najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija jugoistočne i srednje Evrope.
To priznanje, dodao je, jednako pripada svakom zaposlenom u Olimpijskom centru „Јahorina“.
Ljevnaić je potvrdio da je pokrenuo edukativne profile na društvenim mrežama, enciklopediju skijanja, s ciljem edukacije najmlađih skijaša i ekspanzije skijanja kao sporta.
On je dodao da putem svog profila na „Instagramu“ akciju „Hiljadu skija za djecu“, da će biti obezbijeđeno i uručeno djeci 1.000 pari njihovih prvih skija, a pravo učešća imaju djeca i mladi iz regiona starosne dobi od sedam do 18 godina.
Ljevnaić je rekao i da mu je želja da da sa saradnicima izgradi skijaški kamp za djecu, gdje bi cijena noćenja sa hranom bila maksimalno 500 dinara ili 10 KM.
On je podsjetio na velike investicione projekte koji su realizovani na Јahorini koji podrazumijevaju izgradnju najmodernijeg sistema osnježavanja, uređenja ski staza, novih liftova i kabinske gondole, osvjetljenja, izmjenu vizuelnog identiteta itd.
Cilj menadžmenta Olimpijskog centra je, kaže, i podsticanje proizvodnje domaćih proizvoda – sira, meda, mesa, čaja, rakije, vina, što bi trebalo da se ponudi na prodaju turistima na Јahorini.
– Јahorina je sinonim grupi od čak 100 fabrika, s obzirom da samo od nje živi i radi 3.500 ljudi, a ima potencijal da zaposli sve ljude iz regije. Јahorina je pokretač privrede ovog regiona – rekao je Ljevanić
Tome, kaže, svjedoči ogromno interesovanje investitora, navodeći podatak da se na Јahorini trenutno gradi više od 300.000 kvadrata sa prosječnom cijenom od 5.000 KM što je 1,5 milijarda KM.
Prema njegovim riječima, ukoliko se uzme u obzir da je porez 17 odsto, može se doći do podatka da je država već vratila iznos uložen na Јahorini.
– Naš sljedeći veliki korak je investicija Gondola Pale – Јahorina, s idejom da svu gradnju prebacimo na Pale i da Јahorinu zaštimo i rasteretimo – rekao je Ljevnaić i dodao da je u potpunosti promijenjen pristup radu i da gosti primjete ogroman napredak zahvaljujući edukcijama, treninzima i usavršavanjima.
Јahorinu, prema vremenskoj prognozi, očekuju najmanje još dva mjeseca odličnog skijanja, dnevnog i noćnog, ali i sjajnih zabava, dnevnih i noćnih žurki, laže direktor Olimpijskog centra i dodao da je najveći spektakl zakazan za 11. i 12. mart – manifestaciju elektronske muzike „Vinter Medžik baj Brodolom“.
Ljevnaić je pozvao sve ljubitelje Јahorine da od ove olimpijske ljepotice naprave sjetsku senzaciju, a to je moguće stvaranjem duha optimizma, sa novim projektima, uz poštovanje prirode. „Novi projekti su uvijek najjača poluga za motivisanje ljudi. Baš zbog toga vjerujem u to“, zaključio je Ljevnaić.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca