Connect with us

FINANSIJE

Centralna banka BiH ima sve manje kapitala, za mjesec nestalo 48 miliona

Objavljeno

 


Kao što se i očekivalo, kapital Centralne banke BiH u januaru ove godine pao je za dodatnih 48 miliona KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milion.

Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 miliona KM i za godinu dana pala je na 772,7 miliona, koliko je bila na kraju prošle godine. U januaru je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. januarom ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 miliona.

Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastaviće padati, a ako se obistine najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.

„Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sistema. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara utisak da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije tačno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti“, rekao je ekonomista Saša Stevanović.

On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje šta nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.

„Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam“, naglasio je Stevanović.

Reklama

Trenutno, osim inflacije, najveću „prijetnju“ po kapital CB BiH predstavlja eventualno povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istom nivou, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za mart, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 odsto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 odsto. Rast ovih kamatnih stopa na ovaj nivo sasvim sigurno prepoloviće neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.

U Centralnoj banci kažu da BiH nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na efekte promjene tržišnih kamatnih stopa.

„To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora“, rekli su nam u CB BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je „novac koji nestaje“, odnosno neto stranu aktivu, nedavno zatražio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je tražio da se taj novac aktivira u entitetima, međutim taj njegov prijedlog u startu su odbili bošnjački političari i pored činjenice da bi do kraja, zbog svjetskih kretanja na koja BiH ne može uticati, moglo „nestati“ još najmanje 300 miliona KM.

„U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U CB BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 miliona evra više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve“, predložio je nedavno Dodik, što je odbijeno u startu, s tim da BiH više nema tih 400 miliona evra nego tačno 724,6 miliona KM.

Dodik je i juče rekao da je Centralna banka još jedan od problema BiH, a da njena današnja uprava nije u skladu sa zakonom te da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH i da Centralna banka BiH jednog dana može biti dio krivične i druge odgvornosti.

Reklama

„U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije. Vidjećemo. Banke koje drže sredstva iznad obavezne rezerve koja je propisana uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja“, rekao je Dodik.

Nezavisne novine

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Od

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

U trendu