PRIVREDA
Slaven Gojković, direktor “Šuma Republike Srpske”: Pročešljaćemo gazdinstva sa malom dobiti i velikim troškovima
“Šume Republike Srpske” prošlu godinu završile su sa malom dobiti zbog podbačaja plana sječe, jer nam nedostaje sjekača i traktorista, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” direktor “Šuma RS”Slaven Gojković.
On je naveo i da su pojedini direktori šumskih gazdinstava zbog lošeg poslovanja smijenjeni te da će ostalima biti poslata kontrola da bi bilo utvrđeno zašto su poslovali negativno.
– Pod lupom će posebno biti “Gorica” iz Šipova, koja je prikazala veoma velike troškove. Predmet kontrole biće i oni koji su iskazali malu dobit – naveo je Gojković.
GLAS: “Šume RS” završile su godinu u plusu od 45.000 maraka. Šta je doprinijelo tako maloj dobiti?
GOJKOVIĆ: Nisam zadovoljan rezultatom. Glavni razlog za to je podbačaj plana sječe za 13 odsto. Oko 260.000 kubika drvnih sortimenata manje je usječeno i izvezeno nego što je planirano. Vrijednost tih sortimenata je skoro 26 miliona maraka. Sve to je uticalo da plan otpreme ne ispoštujemo i time smo umanjili i naše zalihe koje utiču na rezultat.
GLAS: Šta je uticalo na to da planovi ne budu realizovani?
GOJKOVIĆ: Razlog je sve veći nedostatak radnika u šumi, sjekača i traktorista. Za oko 80 odsto tih radova raspisujemo tendere i angažujemo privredna društva koja imaju licencu. Oni imaju problem sa nedostatkom radnika i sve manja je zainteresovanost mladih. To je jedan od većih problema pa i svake godine procenat izvršenja plana pada. Zbog toga smo se odlučili da idemo sa povećanjem cijene izvođenja radova. Dakle, privredna društva bi trebalo dalje taj novac da preliju na radnike. To je dalo rezultate, jer ima naznaka da je proizvodnja bolje krenula. Takođe, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je izdvojilo novac da stimuliše izvođače radova za nabavku nove mehanizacije.
GLAS: Da li je to jedini razlog zašto su šumska gazdinstva koja obiluju šumom završila godinu u minusu?
GOJKOVIĆ: Šumsko gazdinstvo “Čemernica” iz Kneževa ne može biti pozitivno bez izvršenja plana u potpunosti, jer ih fiksni troškovi uvlače u problem. “Mrkonjić” je nešto u povoljnijoj situaciji, jer imaju manji broj zaposlenih i onda i sa manjim izvršenjem su negdje oko nule. Kada je riječ o “Gorici” iz Šipova, oni imaju dobre pokazatelje u izvršenju, ali je izgleda neki problem oko knjiženja. Tu ćemo morati poslati kontrolu da utvrdi zašto su troškovi toliko veliki.
GLAS: Najavljeno je da će oni koji su negativno poslovali biti smijenjeni. Da li su već neki rukovodioci udaljeni?
GOJKOVIĆ: U januaru je smijenjen direktor “Zelengore” iz Kalinovika i to gazdinstvo je u prvom kvartalu ove godine imalo jako dobre rezultate. Čini mi se da su stali na zdrave noge. Direktor gazdinstva u Han Pijesku je penzionisan i došao je novi. I tu smo imali problema i sada već vidimo pomake. Osim toga veliki broj gazdinstava je iskazao male pozitivne rezultate i nismo zadovoljni time. Formiraćemo komisiju koja će provjeriti sve rezultate na osnovu čega ćemo ocijeniti šta i kako dalje.
GLAS: Resorni ministar je pozvao da se prijavi kriminal u “Šumama”. Da li kriminal hara ovim preduzećem?
GOJKOVIĆ: Mi imamo broj na koji svi anonimno mogu prijaviti zloupotrebe. Te prijave odmah se prosljeđuju internoj kontroli koja izlazi na teren. Taj broj zvoni često. Neke od tih prijava su osnovane, a neke nisu. Ti ljudi nam pomognu da uočimo mnoge nedostatke. Lani smo imali oko 70 disciplinskih postupaka zbog nepravilnosti u radu.
GLAS: Kakva je naplata od strane poslovnih partnera?
GOJKOVIĆ: Naplativnost za prošlu godinu je iskazana u procentu od 98 odsto. Dešava se da pojedini ne uspijevaju da ispune svoje obaveze, ali onda mi ne dozvoljavamo nove ugovore dok se to ne izmiri. Sve je manje takvih slučajeva.
GLAS: Da li “Šume” imaju dugovanja prema opštinama?
GOJKOVIĆ: Imamo dugovanja još iz 2020. godine u iznosu od oko devet miliona maraka. Prošlu godinu uspjeli smo smanjiti dugovanja prema Poreskoj upravi RS za tri miliona. Ove godine, najvjerovatnije, ići ćemo sa reprogramom za izmirenje tih obaveza.
Oblovina
GLAS: Savjet ministara BiH još nije usvojio privremenu mjeru zabrane izvoza oblovine. Koliko je ta mjera značajna?
GOJKOVIĆ: Nažalost ta mjera još nije prošla, a bila bi dobra. “Šume” nemaju ugovor ni sa kim van RS, osim jednog preduzeća u FBiH. Međutim, pojavljuju se druga preduzeća koja izvoze šumske drvne sortimente. Mi imamo stanje da nedostaje trupaca za domaće kapacitete. Onda nije logično da se izvozi.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca