PRIVREDA
Slaven Gojković, direktor “Šuma Republike Srpske”: Pročešljaćemo gazdinstva sa malom dobiti i velikim troškovima
“Šume Republike Srpske” prošlu godinu završile su sa malom dobiti zbog podbačaja plana sječe, jer nam nedostaje sjekača i traktorista, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” direktor “Šuma RS”Slaven Gojković.
On je naveo i da su pojedini direktori šumskih gazdinstava zbog lošeg poslovanja smijenjeni te da će ostalima biti poslata kontrola da bi bilo utvrđeno zašto su poslovali negativno.
– Pod lupom će posebno biti “Gorica” iz Šipova, koja je prikazala veoma velike troškove. Predmet kontrole biće i oni koji su iskazali malu dobit – naveo je Gojković.
GLAS: “Šume RS” završile su godinu u plusu od 45.000 maraka. Šta je doprinijelo tako maloj dobiti?
GOJKOVIĆ: Nisam zadovoljan rezultatom. Glavni razlog za to je podbačaj plana sječe za 13 odsto. Oko 260.000 kubika drvnih sortimenata manje je usječeno i izvezeno nego što je planirano. Vrijednost tih sortimenata je skoro 26 miliona maraka. Sve to je uticalo da plan otpreme ne ispoštujemo i time smo umanjili i naše zalihe koje utiču na rezultat.
GLAS: Šta je uticalo na to da planovi ne budu realizovani?
GOJKOVIĆ: Razlog je sve veći nedostatak radnika u šumi, sjekača i traktorista. Za oko 80 odsto tih radova raspisujemo tendere i angažujemo privredna društva koja imaju licencu. Oni imaju problem sa nedostatkom radnika i sve manja je zainteresovanost mladih. To je jedan od većih problema pa i svake godine procenat izvršenja plana pada. Zbog toga smo se odlučili da idemo sa povećanjem cijene izvođenja radova. Dakle, privredna društva bi trebalo dalje taj novac da preliju na radnike. To je dalo rezultate, jer ima naznaka da je proizvodnja bolje krenula. Takođe, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je izdvojilo novac da stimuliše izvođače radova za nabavku nove mehanizacije.
GLAS: Da li je to jedini razlog zašto su šumska gazdinstva koja obiluju šumom završila godinu u minusu?
GOJKOVIĆ: Šumsko gazdinstvo “Čemernica” iz Kneževa ne može biti pozitivno bez izvršenja plana u potpunosti, jer ih fiksni troškovi uvlače u problem. “Mrkonjić” je nešto u povoljnijoj situaciji, jer imaju manji broj zaposlenih i onda i sa manjim izvršenjem su negdje oko nule. Kada je riječ o “Gorici” iz Šipova, oni imaju dobre pokazatelje u izvršenju, ali je izgleda neki problem oko knjiženja. Tu ćemo morati poslati kontrolu da utvrdi zašto su troškovi toliko veliki.
GLAS: Najavljeno je da će oni koji su negativno poslovali biti smijenjeni. Da li su već neki rukovodioci udaljeni?
GOJKOVIĆ: U januaru je smijenjen direktor “Zelengore” iz Kalinovika i to gazdinstvo je u prvom kvartalu ove godine imalo jako dobre rezultate. Čini mi se da su stali na zdrave noge. Direktor gazdinstva u Han Pijesku je penzionisan i došao je novi. I tu smo imali problema i sada već vidimo pomake. Osim toga veliki broj gazdinstava je iskazao male pozitivne rezultate i nismo zadovoljni time. Formiraćemo komisiju koja će provjeriti sve rezultate na osnovu čega ćemo ocijeniti šta i kako dalje.
GLAS: Resorni ministar je pozvao da se prijavi kriminal u “Šumama”. Da li kriminal hara ovim preduzećem?
GOJKOVIĆ: Mi imamo broj na koji svi anonimno mogu prijaviti zloupotrebe. Te prijave odmah se prosljeđuju internoj kontroli koja izlazi na teren. Taj broj zvoni često. Neke od tih prijava su osnovane, a neke nisu. Ti ljudi nam pomognu da uočimo mnoge nedostatke. Lani smo imali oko 70 disciplinskih postupaka zbog nepravilnosti u radu.
GLAS: Kakva je naplata od strane poslovnih partnera?
GOJKOVIĆ: Naplativnost za prošlu godinu je iskazana u procentu od 98 odsto. Dešava se da pojedini ne uspijevaju da ispune svoje obaveze, ali onda mi ne dozvoljavamo nove ugovore dok se to ne izmiri. Sve je manje takvih slučajeva.
GLAS: Da li “Šume” imaju dugovanja prema opštinama?
GOJKOVIĆ: Imamo dugovanja još iz 2020. godine u iznosu od oko devet miliona maraka. Prošlu godinu uspjeli smo smanjiti dugovanja prema Poreskoj upravi RS za tri miliona. Ove godine, najvjerovatnije, ići ćemo sa reprogramom za izmirenje tih obaveza.
Oblovina
GLAS: Savjet ministara BiH još nije usvojio privremenu mjeru zabrane izvoza oblovine. Koliko je ta mjera značajna?
GOJKOVIĆ: Nažalost ta mjera još nije prošla, a bila bi dobra. “Šume” nemaju ugovor ni sa kim van RS, osim jednog preduzeća u FBiH. Međutim, pojavljuju se druga preduzeća koja izvoze šumske drvne sortimente. Mi imamo stanje da nedostaje trupaca za domaće kapacitete. Onda nije logično da se izvozi.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca