Connect with us

PRIVREDA

Zakašnjelo proljeće povećava deficit meda

Objavljeno

 


Zakašnjelo cvjetanje biljaka u Bosni i Hercegovini uslovilo je da početak medonosne sezone ne bude obećavajući, jer pčele još nisu unijele značajnije količine meda u košnice, a pčelarima jedino preostaje nada u cvjetanje livade i optimalnije uslove za uzimanje nektara.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kazao je za „Nezavisne novine“ da je bagrem širom Srpske izmrzao.

„Sami početak sezone je, ali prema izvještajima s terena na veoma malo lokacija će bagrem cvjetati i u većini slučajeva je izmrzao ili ga uopšte nema“, kazao je Barašin.

Dodaje da je za ostale medonosne biljke još rano govoriti, ali se nada da će biti mednije u odnosu na prethodne godine.

„Što se tiče bagremovog meda, već sad znamo da će prinosi biti ispod prosjeka“, kaže Barašin.

Što se tiče cijena meda, one se neće neće bitno mijenati u odnosu na prethodnu godinu.

Reklama

„Cijena će biti od 18 do 25 KM, zavisno od vrste meda i regije u kojoj se prodaje“, kazao je Barašin.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, rekao je za „Nezavisne novine“ da proljećna sezona u FBiH ide svojim tokom, ali da priroda kasni pa samim tim i cvjetanje i beharanje.

„Bagrem je glavna biljna paša za pčele“, kaže on i dodaje da njegovo cvjetanje zavisi od prethodne godine, odnosno da li je bila vlažna, kišna ili sušna.

Kako kaže, iz svog dugogodišnjeg iskustva može reći da su pčelari prethodnih godina u ovo doba uveliko vrcali med.

Posljednjih godina begrem medi na 200 metara nadmorske visine.

Kako kaže Deljo, naši pčelari su na toj visini, a pčelari u Federaciji se najviše oslanjaju na pčelinju pašu livada.

Reklama

„Livada nikada nije podbacila“, rekao je Deljo.

Kako kaže Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ iz Trebinja, proljeće je poprilično kasnilo sa dosta niskim temperaturama u martu i aprilu, pa je i vegetacija zakasnila, ali, s obzirom na to da su pčele dobro razvijene i pčelari su uradili sve potrebne tretmane, njihova očekivanja od maja su velika.

„S obzirom na to da je proljeće zakasnilo, zakasnila je i vegetacija, ali, prema prognozama koje pčelari prate, očekuje se i slabo cvjetanje zanoveti kao jedne od medonosnijih pčelinjih paša“, kazao je Ninković te dodao da očekuje da se stanje popravi na livadi, dubovoj resi, pelimu i drači.

Kako ističe Ninković, sve to ostaje još da se vidi i možemo samo da nagađamo, ali i da se nadamo da će se stanje kasnije popraviti, jer su pčelari po prirodi optimisti.

Istraživanja trebinjskih pčelara, zasnovana na ranijim iskustvima i stanju na terenu, pokazuju da se sa zanoveti mogu očekivati dosta umanjeni prinosi, jer će ova biljka procvjetati tek oko 10 do 20 procenata, ali se zato s ostalih hercegovačkih medonosnih i ljekovitih biljaka još može očekivati prinos.

Ukoliko, pak, zataje i pelim, drača, livada, nastaviće se niz od već nekoliko slabih medonosnih godina u Hercegovini.

Reklama

„Mi uvijek očekujemo da će nešto biti, a kada imamo u vidu da je kiša došla na vrijeme, nadamo se da će se poboljšati i drugi faktori, poput povećanja dnevne, a naročito noćne temperature, tako da bi u maju trebalo da bude unosa u košnice“, kazao je Ninković.

Kako kaže, pčelari se nadaju da će pčele biti zaposlene i zbog činjenice da je nezaposlena pčela spremna da uđe u rojidbeni nagon, čime nema ni njenog unosa meda, ali se može desiti da ti rojevi pobjegnu iz pčelinjaka.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu