Connect with us

PRIVREDA

Ambalaža diktira otkup

Objavljeno

 


Pred prerađivačima povrća i voća u Srpskoj je još jedna neizvjesna sezona jer ne mogu da nabave potrebne količine ambalaže, što im usporava posao i remeti plan otkupa sirovina.

Iako se uzdaju u vrijedne ruke domaćina i plodnu zemlju Semberije, tamošnji prerađivači kažu da će ova godina ipak biti mnogo teža od prethodne. Na ovogodišnje poslovanje, kako objašnjavaju, utiču kretanja na svjetskim berzama i enormno poskupljenje svega što je u vezi sa ovom vrstom proizvodnje.

Direktor Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović rekao je za “Glas Srpske” da je došlo do poremećaja na globalnom nivou, u smislu nabavke ambalaže za njihove proizvode.

– Prvi uzrok je pandemija virusa korona, a zatim i sukob u Ukrajini i na to ne možemo da utičemo. To ne muči samo nas, nego i ostale sektore – kazao je Filipović. Sezonu su započeli u punom kapacitetu preradom graška, ali problem je što im manjka ambalaže.

– Koliko je ovaj problem ogroman govori činjenica da smo limenke u koje pakujemo grašak platili prije tri mjeseca, a one su nam isporučene tek prije nekoliko dana. Nezahvalno je bilo šta predviđati jer je ambalaža presudna za bilo kakvu dalju priču o ovogodišnjoj sezoni – rekao je Filipović.

Objasnio je da prerađivači više ni ne pričaju o problemu sa cijenama, koje se mijenjaju na dnevnom nivou, ni o tome da su limenke u odnosu na prethodni period skuplje za 120 odsto, nego o tome kako ih nabaviti.

Reklama

– Mi više ne pitamo za cijenu, samo pitamo da li ih ima. Sezonu jesmo krenuli u punom kapacitetu, ali šta dodatno da otkupljujemo, ako nemamo ambalaže i ako nemamo u šta da pakujemo – kaže Filipović.

Objasnio je da su cijene svih faktora proizvodnje znatno skočile, što će svakako uticati i na cijenu finalnog proizvoda.

– O tome koliko je turbulentno stanje na tržištu, svjedoči podatak da se već danas ne uklapamo u jučerašnju računicu jer je sve preko noći otišlo gore – rekao je Filipović.

Da je ovogodišnja sezona zaista neizvjesna, saglasni su i u preduzeću “Spektar drink”, a rukovodilac komercijale za domaća tržišta Nebojša Jeftić kaže da su sirovine u dobrom dijelu obezbijedili na vrijeme.

– Imamo nešto iz prošle godine što je rezultat slabije prodaje. Što se tiče dopune sirovina, prije svega voća, mislim da ne bi trebalo da bude problema, iako očekujemo neznatno više cijene – priča Jeftić. O količinama koje će otkupiti, kako kaže, rano je govoriti jer je sve nepredvidljivo.

– Ambalaže imamo za narednih dva do tri mjeseca, a šta će dalje biti, još je nezahvalno govoriti – kazao je Jeftić. Objasnio je da su silna poskupljenja lančano uticala i na cijene finalnih proizvoda.

Reklama

– Znamo kakva je kupovna moć građana i da plate ne prate povećanje cijena, što već osjetimo na obimu prometa i tu očekujemo još veće probleme – rekao je Jeftić i dodao da proizvode uglavnom plasiraju na domaće tržište, a solidan dio izvoze i u zemlje regiona, nešto u Ameriku i Australiju, te u zapadnu Evropu.

Sezonci

U prerađivačkim pogonima u sezoni dospijevanja voća i povrća uvijek bude posla i za sezonske radnike, a Nebojša Jeftić kaže da nemaju problema sa radnom snagom.

– Sezonce angažujemo po potrebi, u zavisnosti od toga kako koje vrste voća i povrća prispijevaju za preradu. Uglavnom su to žene koje godinama tokom sezone rade kod nas – rekao je Jeftić.

Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu