ANALIZE
Fenomen “raketa i perje” diktira cijene goriva na pumpama
Cijene sirove nafte na svjetskim berzama i goriva na benzinskim pumpama zbog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija Rusiji bilježe širom Evrope istorijske rekorde. Samo do prije godinu dana vozači automobila su, recimo, za stotinjak konvertibilnih maraka ponosno mogli napuniti rezervoar svog četvorotočkaša, a danas tek polovinu.
Stručnjaci upozoravaju da će se ovaj negativni trend najvjerovatnije nastaviti do kraja godine, odnosno da je stabilizacija cijena sirove nafte malo vjerovatna zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta, pokidanih lanaca, geopolitičkih igara i “uskih grla” snabdijevanja, a što u prevodu znači da se ni cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama neće u skoroj budućnosti vratiti u prihvatljivu “normalu”.
Šta uopšte utiče na kretanje cijena ovog energenta tako neophodnog da su ga mnogi prozvali crnim zlatom? Koji su to faktori, te kako uopšte izgleda taj put sirove nafte od bušotina, preko rafinerija, do krajnjih potrošača? Da li u ovom naizgled komplikovanom lancu ima i lova u mutnom? Pitanja su ovo koja danas najviše muče obične ljude, kojima je stavka “gorivo” postala jedna od većih i problematičnijih u kućnom budžetu. Oni se pitaju ko je zaista odgovaran za ova poskupljenja. Uglavnom krive vlast, ona se brani da je tržište slobodno i da su distributeri krivi, a “pumpaši” se pak pravdaju kretanjima na svjetskom tržištu i visokim porezima i akcizama.
Pokidani lanci
Prema riječima urednika portala “Moj volan” i bivšeg načelnika sektora za izvoz “Optima grupe” Vladimira Grujića, sirova nafta se u današnje vrijeme uglavnom kupuje sklapanjem odgovarajućih ugovora, i to po cijenama koje vrlo vrlo često nemaju nikakve veze ni dodirnih tačaka sa trenutnim dnevnim cijenama ovog energenta na svjetskim berzama. Kako je pojasnio, riječ je o tzv. fjučers trgovini, u kojoj se cijena određuje na osnovu prosjeka kretanja cijena u prethodnom mjesecu.
Gorivo je, kako kaže, u prethodnom periodu u najvećem procentu stizalo iz Rafinerije nafte Brod, zatim hrvatskih rafinerija Rijeka i Sisak, Rafinerije Pančevo, te manjim dijelom sa naftnih terminala Ploče i Kopar. Od kada je rafinerija u Brodu u kvaru, gorivo u posljednje vrijeme najvećim dijelom stiže iz Srbije, Hrvatske i Italije, te je BiH do daljeg vezana samo za uvozno gorivo.
– Rat u Ukrajini i zapadne sankcije su, međutim, pokidali lance snabdijevanja, tako da većina tih rafinerija sada mora tražiti alternativna rješenja i druge izvore, a što dovodi do novih poskupljenja. U vrijeme pandemije virusa korona bili smo svjedoci “cjenovnog rata”, jer su Rusija i Saudijska Arabija povećale svoju proizvodnju, svjesno izazivajući pad cijena na svjetskom tržištu. One su to uradile zbog pada privrednih aktivnosti. To je dovelo i do smanjenog broja prerađivačkih kapaciteta u svijetu, jer su pojedine rafinerije ugasile proizvodnju i ušle u proces remonta. U ovom trenutku dešava se obrnuti scenario. Sada je potražnja ogromna, ali nema ko da preradi dovoljne količine sirove nafte. Zapadne zemlje od Irana i Saudijske Arabije traže da povećaju svoju proizvodnju i da na taj način utiču na pad cijena. Mislim da od toga neće biti ništa. I, naravno, tu je i treći faktor koji u značajnoj mjeri utiče na kretanje cijena, ponovno otvaranje Kine nakon posljednjeg korona zaključavanja. Treba očekivati da oni opet ubace u petu brzinu, što opet znači povećanje tražnje na svjetskom tržištu, a samim tim i novog rasta cijena zbog “uskog grla” i ograničenih izvora snabdijevanja. Moja neka procjena je da do kraja ove godine neće biti značajnijeg sniženja cijene sirove nafte, koja se danas kreće oko 120 dolara po jednom barelu. Logičnije mi je da dođe do novih skokova, koji će dodatno usložniti ionako tešku situaciju – istakao je Grujić za “Glas Srpske”, dodajući da u takvoj situaciji mogu samo profitirati distributeri nafte, ali i država, koja zbog većih cijena ubire i veći PDV.
Vještačke krize
Analizirajući trenutno stanje na naftnom tržištu, Grujić pojašnjava da se ne mogu porediti cijene sirovine i gotovog proizvoda. To bi, kako kaže, isto značilo kada bi ni neko rekao: “Italija je uvezla jeftinu građu iz Poljske, a italijanski namještaj nije pojeftinio.”
– Budući da cijene nafte utiču na čitav svijet, naravno da su česte i manipulacije njenom vrijednošću. Da biste shvatili ovaj sistem, potrebno je neke stvari razjasniti. Kao prvo, postoji uticaj cijene sirove nafte na cijene derivata, ali on nije toliko presudan za kretanje cijena na pumpama. Kada rafinerija kupi sirovu naftu, obično je potrebno oko 45 dana da se sirova nafta dopremi do rafinerije, preradi i isporuči gorivo. Znači, cijena nafte na svjetskom nivou ne može toliko brzo da utiče na cijene goriva na pumpama. Rafinerija ne prodaje gorivo po cijeni koštanja, plus proizvođačka marža, već se ona obračunava u odnosu na berzu derivata. Na pomenutu kotaciju svaka rafinerija dodaje svoju premiju, koju možemo posmatrati kao “rafinerijsku maržu”. Mislim da ona u slučaju dizel goriva iznosi oko desetak feninga po jednom litru obrađene sirove nafte. Takođe, treba znati i da kada cijena sirove nafte padne, a kurs dolara je visok, rafinerija neće osjetiti pojeftinjenje, jer mora da kupi dolare po višem kursu. Da zaključim, i na ovom tržištu vlada zakon ponude i potražnje. Ako ima viška nafte, ona će pojeftiniti, a ako je manjak, ona će poskupjeti, jednostavna stvar. Zemlje članice OPEK-a, koje drže oko 40 odsto svjetskog tržišta nafte, često pokušavaju da naprave manjak na tržištu tako što će namjerno redukovati vlastitu proizvodnju i time podići cijenu – kaže Grujić.
Rafinerijske cijene ne bi trebalo da imaju veze sa trenutnim dnevnim cijenama na tržištu
Naravno, i svaki poremećaj na globalnom nivou, rat, sankcije, havarije i prirodne nepogode utiču na kretanje cijena svih energenata. Poznat je slučaj iz bliske prošlosti kada su zapadne zemlje vještački spustile cijenu nafte, želeći da time kazne Rusiju zbog aneksije Krima.
Ono što posebno buni građane, kako je naveo ovaj stručnjak, jeste što distributeri uvijek brzo povećaju cijene, a sporo ih snižavaju, pravdajući ih “starim zalihama” i kretanjima na svjetskom tržištu.
– Kada na svjetskom tržištu dođe do pojeftinjenja goriva, prodaju se zalihe koje su trenutno na stanju i obično to potraje do sedam dana, nakon toga dolazi nova cisterna sa drugom cijenom i kupci odmah dobiju jeftinije gorivo. To bi bio idealan slučaj, ali to se ne dešava – naglašava Grujić.
Objašnjava da, koliko god zvučalo nevjerovatno, fenomen brzog poskupljenja goriva kada cijene na svjetskom tržištu rastu i sporog opadanja cijena u slučaju pojeftinjenja nije vezan samo za naše krajeve. Toliko je čest u čitavom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji i ekonomski termin “raketa i perje”. Ovaj široko dokumentovani fenomen pomaže da se objasni zašto je benzin ostao “tvrdoglavo” skup čak i kada dođe do pada cijena sirove nafte.
– Zašto bi neko spustio cijenu ako mu promet nije opao? Distributeri mogu slobodno da određuju cijene tako da maksimiziraju prihode, koliko god to tržište i država dozvoljavaju. Ako postoje uslovi, oni mogu da postave cijenu na pet maraka za litar goriva i ništa ih neće zaustaviti, osim samih kupaca. Koliko god gorivo bilo skupo, mi sipamo gotovo uvijek istu količinu, obično čak na istoj pumpi. Ne prelazimo na drugu pumpu da točimo, kada je na njoj gorivo jeftinije. Tako distributeri na našim navikama uzimaju jednu vrstu ekstraprofita. Ekonomskim terminom bi se moglo reći da je cijena goriva izrazito neelastična. Gorivo je roba koja je jako tražena i potražnja sporo opada u slučaju povećanja cijene, odnosno moguće je znatno podići cijene bez pada u količini prodatog. Tržišnom mehanizmu regulacije potrebno je neko vrijeme da cijene vrati na nivo prije poskupljenja. Takođe, trgovci ne mogu da znaju da li je pad cijene trajan, pa zadržavaju više cijene određeni period, dok se ona ne ustabili – pojasnio je Grujić.
Tri načina
Da li država može uticati na visoke cijene goriva i njihovo snižavanje, Grujić navodi da za to postoje tri načina. Prvi je ograničavanje cijena, drugi ograničavanje marži i treći ukidanje određenih poreza i akciza.
– Prvi model i nije baš najbolji jer bi mogao dovesti do nestašice goriva i pojave šverca. U svijetu fiksnu cijenu imaju samo relativno nerazvijene zemlje ili zemlje sa vlastitim izvorima nafte poput Alžira, Gane, Indonezije ili recimo Kuvajta, koje državnim subvencijama pokrivaju ovakav sistem. U svim zapadnim zemljama je u upotrebi slobodan obračun cijene. Ni ograničenje marži ne bi dovelo do značajnog pojeftinjenja, tako da je jedino rješenje da država smanji svoje poreske namete. Brojne studije na ovu temu su ustanovile da se prikupljena sredstva od akciza i putarina koje učestvuju u cijeni goriva ne koriste za gradnju putne infrastrukture, već uglavnom za krpljenje budžetskih rupa – poručio je Grujić.
Od maloprodajne cijene goriva gotovo trećina ide u budžet države
Prema ulaznim komponentama na osnovu kojih se formira konačna cijena na pumpama, najveći udio imaju rafinerijska cijena i državna davanja, dok je bruto marža pumpi manje-više konstantna i kreće se između 15 i 20 feninga po jednom litru, zavisno od regije i troškova prevoza. Dosadašnje kontrole pokazale su, međutim, da je bilo određenih zloupotreba i kod distributera.
Da sumiramo – maloprodajna cijena se sastoji od nabavne rafinerijske cijene goriva, na koju se dodaju akcize i takse i na kraju maloprodajna marža distributera. Akcize na dizel gorivo iznose 0,30 maraka po jednom litru, za motorni benzin bezolovni 0,35, a motorni benzin 0,40 maraka. Kada je u pitanju putarina, ona iznosi 0,15 KM po litru derivata za održavanje puteva, odnosno 0,25 maraka izgradnju autoputeva. Na taj zbir se onda obračunava PDV od 17 odsto. Pored akcize i putarine, u osnovicu za obračun PDV-a u konačnu cijenu ulaze i troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, transport i skladištenje.
Ako pretpostavimo da je cijena jednog barela sirove nafte (oko 158 litara) košta 120 dolara, to znači da jedan litar crnog zlata košta 1,37 maraka po sadašnjem kursu dolara. Dodamo li na ovo akcize i putarine, te rafinerijsku maržu, i na kraju obračunamo PDV, dolazimo do konačne cijene goriva koju moramo platiti. Doduše, često ova matematika i ne bude baš takva, već bude na štetu potrošača.
Glas Srpske
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca