PRIVREDA
Ribnjaci se dave u problemima
Ribarstvo u BiH, poput drugih sektora proizvodnje i potrošnje, grca u problemima.
Proizvođači ribe i ribljih proizvoda za „Nezavisne novine“ kažu da je od početka godine potražnja za ribom pala za gotovo 50 odsto, a da su cijene uzgoja veće za više od 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Firma „Ribnjaci Mirić“ bavi se proizvodnjom šaranske mlađi i to isključivo za domaće tržište.
Milenko Mirić, vlasnik i direktor ovog ribnjaka, za „Nezavisne novine“ priča da godišnje proizvedu oko milion jedinki i da je u vezi s pitanjem proizvodnje i ova godina zadovoljavajuća.
Ali, kako kaže, postoje dva velika problema sa kojima se suočavaju, a to su poskupljenje hrane za ribu i potražnja kupaca.
„Cijena hrane za ribu od početka godine skočila je za oko 30 odsto. To direktno utiče i na troškove transporta i struje. Uprkos tome, mi jesmo proizveli dovoljno ribe, ali je nemamo kome plasirati. Nema narod para, ne poribljava se“, kaže Mirić.
Cijena po kojoj ovaj proizvođač prodaje svoje proizvode, kako tvrdi, ista je u posljednjih deset godina i kaže da, bar zasad, ne mogu to mijenjati.
„Cijena koju mi imamo je 10 KM i to je tako deset godina. Kada nemamo kome da plasiramo, onda je zadržavamo, hranimo je dok ne dođe mušterija, nešto podijelimo besplatno ili poribljavamo rijeke. Mi ne možemo dirati cijenu, jer jednostavno narod nema para. Sigurno je za 50 odsto manja potražnja nego do sada“, pojašnjava Mirić.
Poskupljenje ulaznih sirovina, prije svih hrane za ribu, ozbiljan je problem i za Ribogojilište „Riz Krajina“ iz Martin Broda, tvrdi za „Nezavisne novine“ Rifat Tahirić, direktor i vlasnik ovog ribnjaka. On kaže da je u ovoj godini blago povećao cijene gotovih proizvoda.
„Od početka ove godine, za 40 centi, odnosno nekih 80 feninga je poskupjela riba po kilogramu. Oko šest maraka je cijena po kilogramu. Ali osjeti se pad potrošnje ribe“, navodi Tahirić, koji naglašava da je vrlo teško povećati cijene krajnjih proizvoda, jer ni tada ne mogu anulirati povećanje troškova koje imaju za prevoz usluga.
„Mi prevozimo živu ribu. U kamion šleper maksimalno idu četiri tone žive ribe i 20 tona vode, u kojoj riba putuje, što je isto kao da vozimo 24 tone nekog drugog artikla. Ali mi trošak moramo uvijek dijeliti na te četiri tone. Nama su proizvođači hrane od kojih nabavljamo, prije šest-sedam mjeseci rekli da će svakog prvog u mjesecu biti korekcija cijene hrane. Na primjer, zadnje poskupljenje od 1. jula je cijena, a to je bilo negdje 10. juna obavijest da na jedan kamion hrane, od 24 tone, samo fakturna cijena je viša za 2.650 evra. Pa puta tri kamiona, koliko mi trošimo mjesečno, puta 12 mjeseci, nešto manje od 200.000 maraka mi imamo veći trošak samo po osnovu poskupljenja hrane. Šanse nema da mi dizanjem cijena to nadoknadimo“, pojašnjava Tahirić.
To, kako tvrdi, dovodi do drugog problema, a to je plata radnika.
„Odoše nam ljudi, nećemo imati radnika, mi ne možemo dati platu Austrijanca, Slovenca ili Nijemca. Ne mislim da će ovo izaći na dobro, ako se ne stabilizuje cijena. Ako ostanu ove cijene, mi ćemo povećati plate i dovesti sve u neki balans“, kaže Tahirić.
Sve navedeno direktno se odrazilo i na uvoz i izvoz ribe i ribljih proizvoda.
Podaci koje je UIO BiH dostavila „Nezavisnim novinama“ govore da je u prvih šest mjeseci ove godine u BiH uvezeno 4,713 miliona kg ribe i ribljih proizvoda, čija je vrijednost bila nešto više od 22,4 miliona KM, što je više u odnosu na isti period 2021. godine. Tada je BiH za uvoz 3,53 miliona kg ribe platila 15,4 miliona KM.
Istovremeno, u prvoj polovini 2022. godine BiH je izvezla manje ribe i ribljih proizvoda, ali je zbog situacije na tržištu, prihodovala više nego u prošloj godini. Naime, od 1. januara do 30. juna 2022. godine u zemlje svijeta BiH je izvezla 998.716,38 kg, a zaradila je 7,89 miliona KM, dok je prošle godine zaradila 7,82 miliona KM.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca