Connect with us

PRIVREDA

Žito u silosu, cijena na pregovaračkom stolu

Objavljeno

 


Žetva pšenice na poljima Srpske je pri kraju, žito je već u silosima, a očajni ratari sve nade polažu u današnje pregovore sa mlinarima kako bi dogovorili koliko-toliko prihvatljivu otkupnu cijenu hljebnog žita.

Proizvođači hljebnog žita i mlinari u RS već dva puta su sjedali za pregovarački sto kako bi postigli dogovor o formiranju otkupne cijene pšenice, međutim, sastanci nisu dobili željeni epilog, što je izazvalo ogorčenje kod ratara, koji se plaše da bi opet sav teret krize i neizvjesnih vremena mogli ponijeti na svojim leđima. Iz sezone u sezonu na istim su mukama jer nikada ne znaju koliko će novca dobiti za svoj rad.

Više sreće u pregovorima ratari očekuju na današnjem sastanku u Privrednoj komori RS, jer će se za pregovaračkim stolom, uz otkupljivače, naći i resorni ministar Boris Pašalić.

– Cilj sastanka je kompromisno rješenje koje bi bilo prihvatljivo za obje strane. Mlinari moraju shvatiti da ne možemo žito dati u bescjenje, baš kao što su ratari svjesni da ne mogu tražiti nerealnu cijenu zbog koje bi značajno poskupio i ovako skup hljeb. Moramo imati obzira prema svim stranama jer su ovo krizna vremena – kaže Marinković.

On smatra da bi otkupna cijena pšenice od 70 feninga po kilogramu bila prihvatljiva za većinu proizvođača i otkupljivača.

– Vlada Srbije je izašla sa otkupnom cijenom od oko 65 feninga, a kada se na taj iznos dodaju troškovi prevoza pri uvozu, dođemo do tih 0,70 KM, što je, imajući u vidu izvrstan kvalitet ovogodišnjeg roda žita, ali i jako visoku cijenu imputa ovogodišnje proizvodnje, realan iznos. Ako misle da zasnujemo proizvodnju i iduće godine, dio tereta treba da snose i mlinari, ne možemo to uvijek biti mi – istakao je Marinković i dodao da je značajan broj poljoprivrednika već predao rod otkupljivačima, koji će besplatno skladištiti žito narednih 20 dana, a ukoliko ratari ne budu zadovoljni ponuđenom cijenom, moći će svoju pšenicu uzeti nazad.

Reklama

Stanje sa otkupom, priča Marinković, neizvjesno je iz sezone u sezonu i konstantno predstavlja problem.

– Ne pamtim kada smo otkupnu cijenu znali u vrijeme žetve, plus što je nikada nije odredio seljak, već isključivo uvoznici i trgovci, zbog čega mi imamo najmanje koristi iako najviše radimo – rekao je Marinković.

Žetva pšenice na području Bijeljine, koja važi za najveću žitnicu u Srpskoj, završena je, a tamošnji proizvođači, iako ne znaju otkupnu cijenu, bili su primorani da žito predaju mlinarima jer nemaju dovoljno kapaciteta da uskladište sav ovogodišnji rod.

– Pšenicu smo već predali u silose i očekujemo da mlinari ispoštuju dogovor i plate nam iznos koji danas dogovorimo. Svjesni smo da 0,82 feninga, koliko smo tražili na početku žetve, nećemo dobiti, ali i sve ispod 0,65 KM bilo bi sramotno – kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić.

Prinosi

Stojan Marinković kaže da su prinosi pšenice, s obzirom na sušu koja je vladala u aprilu i maju, više nego dobri.

Reklama

– Ovogodišnji rod varira u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i primijenjenih agrotehničkih mjera. Tamo gdje je zemljište slabijeg kvaliteta prinosi su oko tri tone po hektaru, dok s druge strane imamo parcele sa prinosima iznad devet tona. Kada sumiramo rezultate ove sezone, vjerujem da će prosjek biti oko pet tona po hektaru, što je više nego solidno – kazao je Marinković.

Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu