PRIVREDA
Višković: Srpska ne odustaje od projekta gasifikacije
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković Višković je rekao da Srpska ne želi da odustane od projekta gasifikacije Srpske, već želi sa ruskom kompanijom „Gasprom“ da nastavi taj projekat.
-Idemo u realizaciju tog projekta uz izgradnju gasnih elektrana. Ruska kompanija „Zarubrežnjeft“ je nedavno saopštila da želi u rafineriji nafte u Brodu da gradi gasnu elektranu i Republika Srpska daje punu podršku tom projektu – naglasio je Višković za Srnu.
Višković je rekao da bi u narednim danima trebao imati još jedan sastanak sa kineskim partnerima koji su dostavili inicijalno pismo svog interesovanja za izgradnju brze ceste od Bijeljine prema Podromaniji, a onda od Foče do Trebinja.
-Mi sada proučavamo sve te uslove koji su dati u pismu i kada budemo imali sve potrebne informacije pozvaću ih na razgovor da pokušamo približiti pitanja o kojima imamo različite stavove – rekao je Višković i istakao da to nisu lagani pregovori.
Napominje da Republika Srpska ima dobru saradnju sa Srbijom, ističući projekat „Gornja Drina“, te izgradnju HE „Buk Bijela“, HE „Foča“ i HE „Paunci“.
-Ovi projekti će biti realizovani bez obzira na opstrukcije koje dolaze iz Sarajeva. U suštini ovi projekti su dobri za čitavu BiH i ne mogu nanijeti štetu jednom entitetu – rekao je Višković.
On je rekao da se tamo rade ozbiljni radovi i projektovanje, te da očekuje da do kraja ove i početkom iduće godine na početku građevinske sezone krene sa izgradnjom brane i glavnog objekta na HE „Buk Bijela“.
Višković je rekao da očekuje da se vrlo brzo krene i u realizaciju projekta „Dabar“ koji se radi sa kineskim partnerima, a vrlo brzo se sa kineskim partnerima očekuje potpisivanje ugovora za izgradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčkog, ističući da su u toku radovi na izgradnji auto-puta na koridoru „Pet ce“.
On je rekao da su završeni radovi u vezi eksproprijacije zemljišta, te da se krajem avgusta očekuje početak radova na izgradnji auto-puta Banjaluka-Prijedor.
Višković je rekao da su počeli radovi i na izgradnji auto-puta od Rače do Bijeljine, kojeg Srpska zajedno radi sa Srbijom.
Naglašava da je ponosan na rad Vlade u njegovom mandatu, koja je uprkos epidemiji virusa korona od 2020. godine do danas, te rusko-ukrajinskom sukobu koji je doveo do inflacije i poremećaja na svjetskom tržištu, uspjela da ostvari značajne makroekonomske pokazatelje u Srpskoj.
Višković je u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske istakao da su svi pokazatelji u 2022. godini u Srpskoj bolji nego što su bili u 2019. i da su provjerljivi i dostupni u Zavodu za statistiku Republike Srpske.
Višković je rekao da je prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila 1.157 KM i da rast plata u Srpskoj od 16,8 odsto znači da je Vlada Republike Srpske preduzimala mjere u ekonomskoj sferi.
-Rastom plata „peglali“ smo inflaciju i na neki način štitili standard naših građana – istakao je premijer Republike Srpske.
On je rekao da je najniža plata u Republici Srpskoj veća nego u Srbiji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, te u FBiH.
-Samo prije dvije-tri godine bilo je nezamislivo da prosječna ili najniža plata u Srpskoj bude veća nego u FBiH, koja ima i više stanovništva i veći BDP – rekao je Višković.
Prema njegovim riječima, u odnosu na maj ove godine rast je svega za 1,1 odsto, što znači da se može očekivati da u drugom kvartalu 2022. godine dođe do stagnacije inflacije ili da se zaustavi ili da dođe do njenog pada.
On je rekao da je u junu ove u odnosu na juni prošle godine najveći rast cijena u Republici Srpskoj bio u sferi masnoća i ulja oko 66 odsto, u oblasti energenata nafte i naftnih derivata oko 55 odsto, dok su hljeb i ostale životne namirnice vezane za proizvode od brašna imale rast cijena oko 22 odsto.
On je naveo da je u trećem kvartalu ove godine – juli, avgust i septembar Republika Srpska ima koeficijent 34,97 raspodjele sredstava PDV-a koju radi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, što je najbolji koeficijent koji je Republici Srpskoj pripao od postojanja UIO.
Višković je rekao da su mjere Vlade Republike Srpske u pogledu povećanja plata, penzija, povećanja minimalne plate i davanja jednokratne pomoći građanima uticale da se poveća javna potrošnja u Srpskoj, a time i da se raspodjela koeficijenta u UIO značajno pomjeri u korist Republike Srpske.
Predsjednik Vlade je rekao da su svi pokazatelji u 2022. godini u Srpskoj bolji nego što su bili u 2019.
-Izvolite, provjerite BDP, prosječnu platu i broj zaposlenih koji je prvi put u Srpskoj prešao cifru od 320.000 osiguranka i sada iznosi blizu 323.000, odnosno najveći broj zaposlenih od kada postoji Srpska – rekao je Višković.
Zaposlenost
On je rekao da Republika Srpska od marta 2020. godine, odnosno od početka epidemije virusa korona do danas ima 10.000 više zaposlenih nego onih koji su ostali bez posla, navodeći da ovaj podatak ruši priču kritičara kako se u Srpskoj ne može živjeti.
Premijer Srpske istakao je da će inspekcijski organi pojačati kontrole kako bi natjerali davaoce bilo kakvih usluga da svoje cijene sada prilagode novonastaloj cijeni nafte i naftnih derivata.
Višković je rekao da cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj u posljednjih mjesec dana značajno stagniraju ili imaju značajan pad, podsjetivši da je cijena litre evrodizela u maloprodaji bila preko 3,6 KM, dok je danas ima i prodajnih mjesta sa cijenom ispod tri KM.
On je rekao da je od Inspektorata Republike Srpske tražio da „žešće krenu“ u maloprodaji u kontrolu svih cijena nafte i naftnih derivata, jer postoje značajna odstupanja od jednog do drugog prodajnog mjesta ili jednog i drugog dijela Republike Srpske, a ne bi trebala da bude razlike.
-Nisam primijetio da smo imali pad cijena ostalih namirnica u Republici Srpskoj kada je došlo do pada cijena nafte i naftnih derivata, dok su svi ranije u obrnutoj situaciji poskupljenja pravdali rastom nafte i naftnih derivata -rekao je Višković.
Višković je rekao da je posebno ponosan na činjenicu da cijena električne energije u Republici Srpskoj skoro duplo jeftinija za građane nego što je proizvodna cijena.
On je naglasio da je to moguće jer Republika Srpska ima svoj resurs – električnu energiju i tržišne viškove koje plasira na inostrana tržišta i na taj način kompenzuje ovaj gubitak koji se svjesno pravi vezano za ove cijene.
Višković je istakao da su vlasti Republike Srpske ovakvom politikom spasile veliki broj građana Srpske jer nije bilo udara na njihove kućne budžete, podsjetivši da je danas cijena električne energije na svjetskim berzama oko 400 evra po megavat času.
On je istakao da i privreda Republike Srpske plaća značajno manju cijenu električne energije u odnosu na privrednike u FBiH i regionu.
Premijer Višković je rekao da je u budžetu i rebalansu budžeta za ovu godinu za agrarni budžet Republike Srpske izdvojeno 75 miliona KM, ističući da je od početka ove godine do danas dodatno odobreno 35 miliona KM za poljoprivredu iz Kompenzacionog fonda.
On je rekao da je Kompenzacioni fond Republike Srpske od marta 2020. godine do danas odobrio 320 miliona KM za zdravstvo, privredu, zapošljavanje, a samo od početka ove godine do danas izdvojeno je 75 miliona KM.
Višković je rekao da je u poljoprivredi za nabavku nove mehanizacije umjesto planiranih 14 miliona KM odobren 21 milion KM, te za zapošljavanje umjesto 14 miliona KM odobreno je 28 miliona jer nije odbijen niko ko se prijavio i ispunio uslove.
Smatra da je veliki podstrek poljoprivrednicima i projekat mađarske podrške koji kaže da za nabavku opreme koja mora biti mađarske proizvodnje mogu da dobiju i 70 odsto nepovratnih sredstava, uz njihovo učešće 30 odsto, a po pojedinačnom gazdinstvu može biti do 25.000 evra.
Preuzeto: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca