PRIVREDA
Banjalučani bukiraju Srpsku, a stranci Banjaluku

Stanovnici Srpske iskoristili su do sada 17.081 turistički vaučer, a iako je tek 21 upotrijebljen za odmor u najvećem gradu Republike, stručnjaci u turizmu kažu da su Banjalučani mahom ti koji putuju i pune hotele širom zemlje, dok Banjaluku sve više bukiraju stranci.
Projekat turističkih vaučera Srpska je pokrenula u vrijeme pandemije virusa korona, kada su granice bile zatvorene za putovanja u inostranstvo, a domaći turizam na ivici opstanka. S obzirom na to da se pokazao kao pun pogodak, nadležni su odlučili da s tom mjerom nastave i ove godine. Prema podacima Turističke organizacije RS najviše vaučera ovog ljeta građani su iskoristili za boravak u hotelima Zdravstveno-turističkog centra “Banja Vrućica”, “Termama Ozren”, “Banji Kulaši”, “Gradu Sunca” i drugim destinacijama širom Srpske.
– Vaučeri su korišćeni u dvadesetak lokalnih zajednica. U projektu koji traje do kraja mjeseca učestvuje 50 ugostiteljskih objekata i 12 turističkih agencija pa domaći turisti imaju još nekoliko dana da uz ovu pogodnost otputuju na odmor izvan svog mjesta prebivališta – rekla je saradnik za odnose s javnošću u TORS-u Sanela Šimun i dodala da ne zna hoće li projekat biti nastavljen.
Turizmolog u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka Zoran Sanković kaže da je niz razloga za malu iskorištenost vaučera u gradu na Vrbasu.
– Prvi je da hoteli, moteli i drugi objekti koji nude smještaj u Banjaluci ne vide ekonomski interes u tom projektu, pogotovo ne ove godine, jer su značajno bukirani organizovanim grupama turista iz Srbije, Slovenije i drugih evropskih zemalja. U prilog tome ide činjenica da u projektu učestvuje svega pet smještajnih objekata – rekao je Sanković.
Objašnjava da su korisnici vaučera u najvećoj mjeri građani Banjaluke, s obzirom na brojnost stanovništva, ali i njihova lična primanja.
– Banjaluka je grad sa 200.000 stanovnika i mnogo veći broj građana ima ekonomske mogućnosti da putuje u poređenju sa stanovništvom iz manjih sredina. Grad na Vrbasu se javlja kao emitivno turističko tržište za sve druge destinacije u Republici. Banjalučani generišu najveći broj dolazaka u Trebinje, banje, Jahorinu pa se bez pretjerivanja može reći da je Banjaluka ta koja hrani i razvija turizam Srpske – objašnjava Sanković.
Još jedna bitna stavka za slabu iskorištenost vaučera u Banjaluci, prema njegovim riječima, je ta što je cijena smještaja viša u odnosu na druge destinacije.
– Vrijednost vaučera je 100 KM, a budući da je usluga smještaja u Banjaluci skuplja nego u drugim gradovima, procenat učešća vaučera je manji pa bi građani morali doplatiti veću razliku – kategoričan je Sanković.
Izvršni direktor za operacije i marketing u ZTC “Banja Vrućica” Aleksandar Radošević kaže da je ove sezone u njihovim hotelima iskorišćeno više od 5.000 vaučera, zbog čega su više nego zadovoljni.
– Imali smo veliki broj posjeta od samog uvođenja vaučera, a tako je i sada. Koristile su ih sve populacije stanovništva, od starijih gostiju koji su dolazili zbog zdravstvenih programa, do kompletnih porodica koje su ljetovanje na moru ove godine zamijenile odmorom u našem centru – rekao je Radošević i dodao da se projekat pokazao izuzetno korisnim za domaći turizam, izrazivši nadu da će ova mjera u budućnosti postati trajna.
Noćenja
Pozitivna strana projekta turističkih vaučera je i ta da nijedan smještajni objekat koji je učestvovao nije ostao bez gostiju.
– Svi ugostiteljski objekti koji su prijavljeni za učešće u projektu su imali ostvarena noćenja domaćih turista u različitom obimu – rekla je Sanela Šimun.
Glas Srpske
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA9 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
VIJESTI5 meseci prije
Međunarodni praznik rada – šta predstavlja i od kad se obilježava u BiH
-
BIZLIFE3 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici