Connect with us

PRIVREDA

Kriza neimare tjera sa skele

Objavljeno

 


Na izmaku građevinske sezone domaći neimari se ne mogu pohvaliti dobrim poslovnim rezultatima jer je, kako tvrde, godina bila teška, a najviše zbog visokih cijena repromaterijala i nedostatka radne snage, usljed čega su nerijetko bili primorani da prolongiraju rokove ugovorenih poslova.

Građevinci u Srpskoj ističu da su cijene pojedinih repromaterijala bile veće čak i od 30 odsto, a ukoliko se nešto ne promijeni, razloga za optimizam neće biti ni u narednoj sezoni, zbog čega bi neke građevinske firme mogle biti zatvorene. Da je ova sezona bila turbulentna, potvrdio je za “Glas Srpske” i direktor građevinskog preduzeća “MB Modul” iz Prijedora Milan Mamlić.

– Zbog sukoba u Ukrajini doživjeli smo veliki skok cijena i kao investitori nismo mogli da izdržimo taj trošak, nego smo morali ići u povećanje naših cijena kvadrata – kazao je Mamlić.

Objasnio je da su odranije imali ugovorene radove sa kupcima, pa im je taj skok stvorio samo problem, jer su morali vršiti i korekcije cijena sa kupcima. Osim toga, kako dodaje, glavobolje su im zadavali isti problemi kao i ranijih godina.

– Osjeti se nedostatak radne snage i to je svake godine sve veći problem. Mnogo mlađih radnika odlazi u inostranstvo, a stari radnici idu u penziju – rekao je Mamlić.

Osim toga, kako dodaje, veliki problem je to što se ne školuju novi radnici i nema ih na tržištu.

Reklama

– Nalazimo se u začaranom krugu te se to sve odražava i na vrijeme izvođenja naših radova, gdje već dolazi do produženja rokova izvršenja ugovorenih poslova – kazao je Mamlić.

Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da građevina teško preživljava krizu i poskupljenje repromaterijala.

– Mislim da mnoge firme ovu krizu neće preživjeti, te da iduće godine neće ni nastaviti da rade – rekao je Jokić.

Dva ključna problema su, kako kaže, nedostatak radne snage i to što još niko nije reagovao da se građevinari zaštite od divljanja cijena.

– Mnogi su imali čist gubitak uzrokovan ovim poskupljenjem i predviđamo da će iduća godina biti još gora nego ova ako Vlada RS ne preduzme ništa u smislu uvođenja klizne skale u ugovore – rekao je Jokić dodajući da su i sami stali sa nekim investicijama, jer je sve postalo neizvjesno.

S druge strane, izvršni direktor prnjavorskog građevinskog preduzeća “Gradip” Milan Bijelić kaže da bi ove godine promet trebalo da bude veći nego lani, jer su i cijene dosta više.

Reklama

– Obim posla je sličan kao i 2021. godine, a većini će biti uvećan promet, jer su materijali ove godine u odnosu na prošlu u prosjeku skuplji za oko 30 odsto – rekao je Bijelić. Objasnio je da će oni koji su imali promet deset miliona maraka, sada sa istim obimom posla imati 13 miliona KM.

– Cijene repromaterijala zavise i od investitora, ako budu investirali, one neće pasti. Ali ako se investicije malo smanje, pretpostavljam da će se smanjiti i cijene materijala – rekao je Bijelić dodajući da imaju obezbijeđen posao za cijelu iduću godinu.

Statistika

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, vrijednost izvršenih radova u 2021. godini iznosila je nešto više od 685,2 miliona KM, što je u poređenju sa 2020. godinom manje za oko 87 miliona ili za 11,3 odsto.

– Na gradilištima u 2021. godini prosječno je bilo angažovano 7.449 radnika, što je za 1,9 odsto manje u odnosu na 2020. godinu – podaci su Zavoda za statistiku.

Preuzeto: Glas Srpske

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu