PRIVREDA
Kriza neimare tjera sa skele
Na izmaku građevinske sezone domaći neimari se ne mogu pohvaliti dobrim poslovnim rezultatima jer je, kako tvrde, godina bila teška, a najviše zbog visokih cijena repromaterijala i nedostatka radne snage, usljed čega su nerijetko bili primorani da prolongiraju rokove ugovorenih poslova.
Građevinci u Srpskoj ističu da su cijene pojedinih repromaterijala bile veće čak i od 30 odsto, a ukoliko se nešto ne promijeni, razloga za optimizam neće biti ni u narednoj sezoni, zbog čega bi neke građevinske firme mogle biti zatvorene. Da je ova sezona bila turbulentna, potvrdio je za “Glas Srpske” i direktor građevinskog preduzeća “MB Modul” iz Prijedora Milan Mamlić.
– Zbog sukoba u Ukrajini doživjeli smo veliki skok cijena i kao investitori nismo mogli da izdržimo taj trošak, nego smo morali ići u povećanje naših cijena kvadrata – kazao je Mamlić.
Objasnio je da su odranije imali ugovorene radove sa kupcima, pa im je taj skok stvorio samo problem, jer su morali vršiti i korekcije cijena sa kupcima. Osim toga, kako dodaje, glavobolje su im zadavali isti problemi kao i ranijih godina.
– Osjeti se nedostatak radne snage i to je svake godine sve veći problem. Mnogo mlađih radnika odlazi u inostranstvo, a stari radnici idu u penziju – rekao je Mamlić.
Osim toga, kako dodaje, veliki problem je to što se ne školuju novi radnici i nema ih na tržištu.
– Nalazimo se u začaranom krugu te se to sve odražava i na vrijeme izvođenja naših radova, gdje već dolazi do produženja rokova izvršenja ugovorenih poslova – kazao je Mamlić.
Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da građevina teško preživljava krizu i poskupljenje repromaterijala.
– Mislim da mnoge firme ovu krizu neće preživjeti, te da iduće godine neće ni nastaviti da rade – rekao je Jokić.
Dva ključna problema su, kako kaže, nedostatak radne snage i to što još niko nije reagovao da se građevinari zaštite od divljanja cijena.
– Mnogi su imali čist gubitak uzrokovan ovim poskupljenjem i predviđamo da će iduća godina biti još gora nego ova ako Vlada RS ne preduzme ništa u smislu uvođenja klizne skale u ugovore – rekao je Jokić dodajući da su i sami stali sa nekim investicijama, jer je sve postalo neizvjesno.
S druge strane, izvršni direktor prnjavorskog građevinskog preduzeća “Gradip” Milan Bijelić kaže da bi ove godine promet trebalo da bude veći nego lani, jer su i cijene dosta više.
– Obim posla je sličan kao i 2021. godine, a većini će biti uvećan promet, jer su materijali ove godine u odnosu na prošlu u prosjeku skuplji za oko 30 odsto – rekao je Bijelić. Objasnio je da će oni koji su imali promet deset miliona maraka, sada sa istim obimom posla imati 13 miliona KM.
– Cijene repromaterijala zavise i od investitora, ako budu investirali, one neće pasti. Ali ako se investicije malo smanje, pretpostavljam da će se smanjiti i cijene materijala – rekao je Bijelić dodajući da imaju obezbijeđen posao za cijelu iduću godinu.
Statistika
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, vrijednost izvršenih radova u 2021. godini iznosila je nešto više od 685,2 miliona KM, što je u poređenju sa 2020. godinom manje za oko 87 miliona ili za 11,3 odsto.
– Na gradilištima u 2021. godini prosječno je bilo angažovano 7.449 radnika, što je za 1,9 odsto manje u odnosu na 2020. godinu – podaci su Zavoda za statistiku.
Preuzeto: Glas Srpske
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli