Connect with us

ANALIZE

Korisnici povukli 1.9 milijardi dolara u 24 sata

Objavljeno

 


Skoro svi proizvodi, uključujući i osnovne životne namirnice, su za manje od godinu dana drastično poskupjeli, a neki od njih za više od 50 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Tako je riža, prema ovim podacima, u januaru ove godine koštala 3,4 KM, dok je prema zadnjim podacima iz oktobra cijena ovog proizvoda po kilogramu iznosila 4,1 KM.

Kilogram hljeba od pšeničnog brašna je u januaru koštao 2,6 KM, a u oktobru 3,2 KM.

I cijene mesa su drastično skočile u ovom periodu pa je tako kilogram junetine bez kosti u januaru bio 14,9 KM, a u oktobru 18,6 KM, te svinjetine sa kostima 7,8 KM u januaru, a 9,9 u oktobru. Kilogram svježe piletine u januaru je koštao 5,1 KM, a u oktobru 6,2 KM.

Litar mlijeka u tetrapaku je u januaru bio 1,5 KM, a u oktobru 2,3 KM, dok trenutno na policama u marketima mlijeko košta i do tri KM.

Ono o čemu se najviše pričalo su cijene goriva, koje su u ovom periodu drastično porasle. Naime, cijena dizela je u januaru ove godine bila oko 2,3 KM, a u oktobru 3,4 KM.

Reklama

I cijene voća su dosta više pa su tako sada banane 3,1 KM po kilogramu, a u januaru su bile 2,4 KM, dok su jabuke bile 1,6 KM, a sada su 1,9 KM.

Topli napici su takođe poskupjeli pa je cijena kilograma mljevene kafe viša za 0,7 KM, odnosno u januaru je koštala 15,9 KM, a u oktobru 16,6 KM.

Cijene ogreva su takođe porasle te je tako kubni metar drveta sa 88 KM skočio na 108,6 KM. Cijena tone mrkog uglja je sa 175,5 povećana na 211,5 KM, a lož-ulja sa dvije na 2,9 KM.

Tako je i bijela tehnika poskupjela pa je na primjer iznos prosječne mašine za veš sa 562 KM skočio na 642,6 KM. Frižider sa zamrzivačem je bio 513,7, a sada je 555,9 KM, dok je prosječna cijena električnog šporeta sa 458,2 došla na 491,7 KM.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, kazao je za „Nezavisne“ da su ovako velika poskupljenja mnogih proizvoda u manje od godinu dana neopravdana.

„To se vidi po rezultatu kontrola i koliko je tržnih centara kažnjeno od strane inspekcije jer su neopravdano podigli cijene. Bez obzira na kazne, cijene su ostale iste. Išli smo po marketima i provjeravali da li je došlo do pojeftinjenja nekih proizvoda, ali nismo uspjeli naći apsolutno ništa. Još možemo uzeti u obzir da je gorivo pojeftinilo prethodnih dana, ali ni to nije uticalo na spuštanje cijena“, istakao je Vasilić. Dodao je da kazne od strane inspekcija nemaju efekta jer ništa nije sniženo što se tiče prehrambenih proizvoda.

Reklama

„Ovo je veliko povećanje cijena i mislimo da su trgovci ukalkulisali u cijene ne samo kazne koje će dobiti, već i svoj profit“, zaključuje Vasilić.

Biljana M. iz Banjaluke kazala je da je prošle godine kupila šporet za drva za oko 900 KM te da je ove godine to drastično skuplje.

„U istoj prodavnici u kojoj sam ja pazarila šporet prošle godine cijena istog je sada veća za oko 500 KM. Šokirala sam se kada sam vidjela koliko je to skuplje za samo godinu dana. Takođe, iznosi svih proizvoda su drastično skočili i veoma je teško kupiti sve što je potrebno za porodicu“, navela je ova Banjalučanka.

Nezavisne novine

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu