FINANSIJE
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
Vršilac dužnosti generalnog direktora i vršioci dužnosti članova Uprave JP Elektroprivreda BiH saopštili su da s ciljem objektivnog informisanja javnosti, ukazuju da je na dan preuzimanja dužnosti 24. avgusta 2023. godine, finansijsko poslovanje kompanije bilo s gubitkom u iznosu 55,11 mil KM, a ostvareni prihod u prvih osam mjeseci manji za 108,96 mil KM u odnosu na planirani.
– Preuzimanjem kompanije aktuelna Uprava suočila se sa značajno smanjenim plasmanom uglja iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju, koji je u periodu januar-august iznosio svega 57,1% od planiranih i ugovorenih količina i s padom proizvodnje električne energije. Zbog revitalizacije koja je počela s kašnjenjem od četiri mjeseca, iz pogona je isključen Blok 6 u TE Tuzla – ističu u EPBiH.
Zatečeno stanje s isporukama uglja i ozbiljno dovođenje u pitanje proizvodnje električne energije i stabilnosti elektroenergetskog sistema, rezultat je izostanka nužnih mjera i aktivnosti od strane prethodne Vlade FBiH i uprava JP Elektroprivreda BiH na zaustavljanju kontinuiranog pada plasmana uglja iz rudnika Koncerna koji je počeo 2019.godine. Direktna posljedica je smanjenje proizvodnje električne energije za cca 1.400 GWh u 2022. godini u odnosu na 2018., smanjenje bilansnih viškova i prihoda po osnovu tržišne prodaje za cca 280 mil KM.
Trend značajnog pada plasmana uglja i proizvodnje električne energije, bilansnih viškova namjenjenih za prodaju na tržištu i prihoda po tom osnovu, nastavljen je i u 2023. godini. U informaciji upućenoj 30. januara 2023. godine, prethodna Vlada FBiH upozorena je na uzroke koji utiču na poslovanje kompanije i vode neizbježno negativnom finansijskom rezultatu, odnosno gubitku u iznosu 90,8 mil KM. U istoj informaciji, Vladi FBiH je uz sagledavanje faktora presudnih za obavljanje osnovnih djelatnosti, stanja na depoima uglja, dinamike u njegovoj isporuci, sagledavanje hidroloških prilika i potrošnje električne energije, zastoja u radu Bloka 6 u TE Tuzla, isporuka toplotne energije za potrebe grijanja, ukazano da se JP Elektroprivreda BiH izlaže značajnom riziku nedostatka električne energije za zadovoljavanje potreba svojih kupaca, te posljedično potrebi kupovine energije na tržištu. Reakcije i poduzimanje aktivnosti na eliminaciji ili ublažavanju negativnih uzroka su izostale, ističe se u saopštenju.
– Imajući u vidu činjenicu da je prethodna Vlada FBiH prije devet mjeseci seriozno informisana o sagledavanju elektroenergetskih prilika i finansijskom položaju kompanije za period februar-decembar 2023. godine, plasiranje informacija o nepostojećem gubitku i raspoloživosti značajnog iznosa sredstava na računima, dodatno usložnjava tešku situaciju u kojoj se nalazi JP Elektroprivreda BiH i otežava nastojanja i aktivnosti na iznalaženju rješenja kojima će se izbjeći finansijski kolaps najznačajnijeg privrednog subjekta u FBiH i dovođenje u pitanje stabilnosti elektroenergetskog sistema i snabdijevanja kupaca.
Aktulenoj Upravi JP Elektroprivreda BiH predstoji težak zadatak, prije svega na zaustavljanju daljeg pada proizvodnje uglja i električne energije, za čiju je realizaciju nužno sinergijsko djelovanje svih aktera uključenih u funkcionisanje elektroenergetskog sistema u FBiH – poručuju iz EPBiH.
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca