FINANSIJE
Viša stopa PDV ne garantuje veće prihode
BANJALUKA – Povećanje stope PDV-a sa 17 na 20 odsto može, ali i ne mora imati negativne efekte na društvo i ekonomiju, a sve zavisi od načina na koji bi se eventualni priliv rasporedio, smatraju ekonomisti.
O ovome je, da podsjetimo, u nedjelju pričao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je kazao kako bi povećanjem ovog poreza za tri odsto bio pokriven tekući deficiti i obezbijeđen novac za investiranje, a BiH bi i dalje imala najnižu stopu u regionu.
“Stopa PDV-a od 17 odsto najniža je u regionu. Povećanje od jedan odsto donijelo bi Republici Srpskoj povećanje prihoda za 100 miliona KM, a naš tekući deficit se kreće oko 150 miliona na godišnjem nivou”, istakao je Dodik.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže kako je to realna opcija jer se za finansiranje socijalnih davanja ne možemo vječno zaduživati.
“Deficiti su takvi i toliki da izlaza nema bez povećanja stope PDV-a. Međutim, to je samo uticaj na prihodovnu stranu. Mora se djelovati sistematično i na prihodovnu i na rashodovnu stranu, kako su to, primjera radi, uradili u Srbiji, gdje su u istom momentu išli s povećanjem stope PDV-a i s korekcijom rashoda, prevashodno ličnih primanja iz budžeta da bi nakon tri-četiri godine imali neke rezultate”, kaže on.
Ipak, kako kaže, svako povećanje stope PDV-a ne mora značiti da će doći do povećanja prihoda.
“Imamo negativno iskustvo sa doprinosima na lična primanja, gdje smo digli stope i imali loše rezultate”, zaključio je on.
Izudin Kešetović, njegov kolega sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako ideju ne treba odbijati, ali je treba gledati kroz prizmu kompletne reforme poreskog sistema u cijeloj zemlji.
Ako bi, kako kaže, ta razlika služila za saniranje deficita, onda nema neke određene funkcije i došlo bi do poreske distorzije.
“Ona može biti negativna ako će se povećati postojeća neracionalna potrošnja, koja ima nepovoljnu strukturu. Ako će se ići na reformu poreskog sistema, poreza na dobit, dohodak i imovinu, onda bi se moglo razgovarati na povećanju PDV-a i do 21 odsto. Potrebno je napraviti pravilnu preraspodjelu, a to zahtijeva ozbiljan rad i ima ekonomske, socijalne, političke i druge implikacije”, kaže Kešetović, prema čijim riječima, da bi došlo do povećanja stope PDV-a, potrebno je smanjiti i doprinose na plate.
U Privrednoj komori RS poručuju kako su protiv svakog povećanja pa tako i ovog, jer bi došlo do lančane reakcije i poskupljenja, a sa druge strane do pada potrošnje.
“Ostaje i pitanje gdje bi se ta sredstva koja bi se ubirala trošila. Da li bi išla u razvojne projekte ili krpljenje postojećih rupa i dugavanja”, upitali su iz Komore.
Nisu zadovoljni ni u Partiji demokratskog progresa RS, iz koje poručuju kako bi prijedlog predsjednika RS uticao na rast cijena, a svakoj porodici iz novčanika, uz postojeće nesnosne troškove, mjesečno oteo još 50 maraka.
Kako su nam objasnili u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, da bi se ova procedura pokrenula, potrebno je da se inicijativa dostavi Upravnom odboru, koji je, u slučaju da se s tim saglasi, prosljeđuje Savjetu ministara BiH, a oni zatim u oba doma parlamenta BiH.
Ona bi stupila na snagu nakon usvajanja u parlamentu i objave u “Službenom glasniku”.
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca