Connect with us

PRIVREDA

Hljebnim žitom hrane stoku, ne daju rod u bescjenje

BANJALUKA – Ratari širom Srpske privode kraju žetvu pšenice zadovoljni kvalitetom zrna i prinosima koji su iznad višegodišnjih prosjeka, ali ipak nemaju mnogo razloga za radost, jer je za sada samo bijeljinski „Žitopromet“ objavio otkupnu cijenu hljebnog žita, dok ih ostali mlinari još drže u neizvjesnosti.

Objavljeno

 


poljoprivreda1

poljoprivreda1Oni koji su ugasili kombajne sa hektara oranica u prosjeku su požnjeli šest tona pšenice. Na području Semberije silosi su već puni, dok u Lijevče polju i Posavini padaju posljednji otkosi. Mnogi proizvođači većinu ovogodišnjeg roda su predali u mlinove, ali za koliko će unovčiti uloženi trud za sada ne znaju.

Međutim, ne manjka ni onih koji će hljebnim žitom nahraniti stoku, jer ne žele da pšenicu daju u bescjenje. Jedan od njih je i uzorni proizvođač Duško Banjac iz Lijevča polja. Ovogodišnjim prinosima i te kako je zadovoljan, jer je premašio republički prosjek, ali je ogorčen ponuđenom cijenom.

– Godina nije izdala kad su u pitanju prinosi žita i moje parcele su dale od pet do šest tona po hektaru. Sav rod sam uskladištio i iskoristiću ga za ishranu stoke, ne planiram prodati ni kilogram zbog niske cijene – rekao je Banjac.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je ostalo još desetak odsto parcela koje nisu požnjevene. Prema njegovim riječima, prinosu se kreću od četiri do devet tona po hektaru u zavisnosti od zemljišta, primijenjenih agrotehničkih mjera i rokova sjetve.

– Nažalost, cijena otkupa još nije poznata. Bijeljinski „Žitopromet“ je ponudio od 30 do 32 feninga po kilogramu, ali trgovanja još nije bilo. Pšenica je uskladištena i čeka s neizvjesnošću kraj žetve i cijenu – kaže Marinković. Dodaje da se paori nadaju da bi cijena mogla biti između 33 i 34 feninga po kilogramu.

– Otkupljivači podižu kriterijume, traže sorte sa visokim udjelom glutena i proteina koje naše sorte ne mogu ispuniti. Zato tražimo da bude zaštićena domaća proizvodnja i onemogućen uvoz dok ne bude rasprodato naše žito, ali po svemu sudeći toga neće biti – kazao je Marinković.

Reklama

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić navodi da je 80 odsto ovogodišnjeg hljebnog žita u Bijeljini već u ambarima milova, bez obzira na to što cijena nije poznata, jer ratari nisu imali gdje skladištiti rod.

– Oko 27 tona pšenice sam predao u „Iter gaj“, a koliko će mi platiti ne znam. Primoran sam da čekam, do kada ne znam. Plaši me što je cijena u Srbiji 29 feninga po kilogramu i što bi nas mogli ravnati prema njima iako smo neuporedivi, jer su u Srbiji dvostruko manji troškovi proizvodnje – kaže Maletić.

On dodaje da su troškovi proizvodnje po kilogramu hljebnog žita u RS oko 32 feninga.

– Jedina zarada koju ćemo ostvariti je pet feninga subvencija Ministarstva poljoprivrede, a oni ratari koji pšenicu prodaju za manje od 32 feninga neće ni toliko – kazao je Maletić.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su apelovali na mlinsko-pekarsku industriju da otkupe sve ponuđene količine domaće pšenice i tako pomognu poljoprivrednicima iz Srpske.

Rod iznad očekivanja
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su očekivali da ove godine u Srpskoj bude proizvedeno oko 187.000 tona pšenice, ali prema podacima sa terena te vrijednosti će biti premašene.

Reklama

– Očekivali smo prinose u prosjeku oko 4,3 tone po hektaru, međutim, prinosi u Semberiji i Posavini su odlični – kazali su u ministarstvu i dodali da će najviše pšenice biti proizvedeno na području Bijeljine, oko 83.940 tona, zatim Doboja oko 39.000 tona, dok će sa gradiških njiva biti požnjeveno 37.750 tona.

 

Prinosi pšenice po hektaru:

Kozarska Dubica od 8 do 10 tona

Lijevče polje od 5 do 6 tona

Posavina od 6,5 do 9,3 tone

Reklama

Semberija od 4, 5 do 5,5 tona

Zvornik od 4 do 4,5 tona

 

Izvor: Glas Srpske

 

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu