Connect with us

PRIVREDA

U Sarajevu javna rasprava o Nacrtu strateškog plana ruralnog razvoja BiH

SARAJEVO – Javna rasprava o Nacrtu strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine održana je danas u Federalnom zavodu za poljoprivredu u Sarajevu.

Objavljeno

 


Ruralni razvoj

Ruralni razvojRaspravu je za područje Federacije BiH organiziralo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te projektom FARMA II.

Imajući u vidu da je usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja BiH preduvjet za ostvarivanje pristrupa sredstvima iz EU IPA fonda za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH, ovaj dokument je od presudne važnosti za poljoprivredu, ali i proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić naglasio je da će se javna rasprava o ovom dokumentu nastaviti, te da se tek od početka septembra očekuje stavljanje u proceduru prijedloga strateškog plana ruralnog razvoja.

Dedić zahtijeva da se proces javne rasprave o ovom dokumentu vodi tokom cijelog augusta i da svi kantoni i općine budu još jednom upozorene da trebaju dati svoje mišljenje kako bi dokument u konačnici bio što kvalitetniji.

„Očekujemo konstruktivne prijedloge, primjedbe i sugestije da bi konačan tekst ovog dokumenta bio što kvalitetniji i u potpunosti fokusiran ne samo na rješavanje potreba poljoprivredne proizvodnje i prerade nego i rješavanje brojnih pitanja ruralnog prostora i populacije koja na njemu živi“, rekao je ministar.

Nada se da će na ovaj način BiH biti otvorena vrata IPA fondu, ali i poslužiti zainteresovanim investitorima, kreditorima i donatorima kao podloga za usmjeravanje njihovih aktivnosti.

Reklama

Očekuje da će implementacija ovog strateškog plana rezultirati stvaranjem preduvjeta za rast konkurentnosti poljoprivrednog sektora, boljom zaštitom okoliša, stvaranjem novih izvora prihoda i zapošljavanjem na ruralnom prostoru, kao i povećanjem nivoa životnog standarda ruralnog stanovništva u BiH.

Dodao je da su ulogu u izradi dokumenta imali USAID i Sida putem projekta Farma II, koji su finansijski i organizacijski podržali njegovu izradu.

Prezentaciju dokumenta i javnu raspravu vodio je šef Odjela za ruralni razvoj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Pejo Janjić, koji je također član međuresorne komisije koja je radila na izradi Nacrta strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za period od 2018 do 2021 godine.

Janjić je kazao Feni da će javna rasprava o istoj temi biti održana u Distriktu Brčko i Banjoj Luci, a na kraju i na državnoj razini, čime će biti zaokružen prvi krug procesa javne rasprave.

„Drugi dio te nastavak javne rasprave će biti održan putem web stranice Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, tako da će u narednih mjesec dana ljudi moći dati svoje primjedbe, sugestije i prijedloge za dopunu, doradu ili poboljšanje ovog teksta. Strateški plan je važan prije svega jer daje okvir za vođenje poljoprivredne politike vezane za ruralni razvoj u cijeloj BiH“, rekao je Janjić.

Cilj je da bude osigurana podrška javnosti za usvajanje ovog dokumenta kojim će biti otvorene mogućnosti za povećanje konkurentnosti sektora, izvore prihoda na ruralnom prostoru i očuvanje okoliša uz uključenje lokalne zajednice u rješavanje ključnih pitanja ruralnog prostora.

Reklama

Janjić naglašava da su na inicijativu Evropske komisije u strateški plan uvrštene i dodatne oblasti „koje nisu čisto ruralni razvoj“, ali su vrlo važne za poljoprivredu u BiH, prije svega radi stvaranja ambijenta za izvoz bh. proizvoda, a to se odnosi na sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu zaštitu, uspostavu baze podataka i institucija koje su neophodne za povlačenje sredstava iz evropskih fondova.

„Kao šlag na tortu dolazi mogućnost da se na temelju ovog dokumenta povuku sredstva iz IPA-e II i očekujemo da ćemo zahvaljujući tom dokumentu imati godišnje oko deset miliona eura na raspolaganju za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja“, objašnjava Janjić.

Dodaje da su za usvajanje ovog dokumenta delegacija Evropske unije dala precizne rokove koje je potrebno ispoštovati, u suprotnom BiH neće ući u indikativni strateški dokument Evropskog parlamenta i neće imati na raspolaganju spomenuta sredstva.

Dokument predstavlja osnovu za usmjeravanje svih planova i programa ruralnog razvoja na svim nivoima vlasti, te je vežno da svi nivoi, kao i privatni i nevladin sektor, sudjeluju u procesu njegove pripreme.

 

Izvor: Fena

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu