Connect with us

PRIVREDA

Milionski tenderi u BiH često propadaju

SARAJEVO – Od početka godine javne institucije svih nivoa vlasti u BiH poništile su više od 1.180 tendera, a veoma su rijetke situacije da milionske nabavke budu završene iz prvog pokušaja. Stručnjaci koji godinama prate postupak javnih nabavki upozoravaju da je situacija sve gora i gora i da je ključno pitanje koliko se tih tendera koji se ponište ponovo raspiše.

Objavljeno

 


konvertibilne markeSumnjaju da se tenderi u velikom broju slučajeva poništavaju namjerno, odnosno da se raspisuju sa greškom, a sve s ciljem da se ugovor s trenutnim dobavljačem produži.

„Nisu rijetki slučajevi gdje se tenderi poništavaju i ugovori zatim obnavljaju po cijenama starim više od pet godina, koje su daleko veće od današnjih. To se uglavnom odnosi na gorivo, ali i na još neke nabavke“, rekao je Igor Vukajlović, iz Udruženja građana „Tender“.

Kod tendera milionske vrijednosti situacija je nešto drugačija, jer pored onoga za kojeg se po pravilu štima dokumentacija, ima još zainteresovanih, koji se žale, a Komisija za razmatranje žalbi poništava postupak.

„Kada su velike nabavke, obično se jedan ponuđač protežira i najčešće taj ponuđač sam piše tehničku specifikaciju, koju kasnije ugovorni organ eventualno uobliči i tako objavi. Problem je kada ima i drugih zainteresovanih ponuđača i onda se oni žale i to je vrlo lako oboriti, jer se radi o favorizovanju jednog ponuđača“, rekao je Vukajlović.

Primjera za rušenje tendera milionske vrijednosti u BiH ima na svim nivoima vlasti, od lokalnih zajednica, preko kantona do nivoa države.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Fond zdravstvenog osiguranja RS, JP „Autoceste FBiH“ itd., samo su neki od ugovornih organa kojima su posljednjih mjeseci poništeni tenderi milionske vrijednosti.

Reklama

U Udruženju građana „Justicia“, koje je prošle godine radilo monitoring javnih nabavki, kažu da je u prva četiri mjeseca poništeno 609 javnih nabavki, a da do novembra iste godine 323 organa nisu objavila novi tender iako su po Zakonu o javnim nabavkama to morali uraditi u roku od nekoliko dana.

„Analizom revizorskih izvještaja, došli smo do zaključka da se nakon poništenja postupka javne nabavke ta nabavka dijeli na više nabavki ili se sklapa ugovor s prethodnim dobavljačima“, rekao je Damir Šabanić, koordinator u ovom udruženju.

Navodi i neke primjere u kojima je očigledno zaobilaženje i kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH, kao što je, recimo, slučaj nabavke namještaja, gdje je Služba za zajedničke poslove organa i tijela u Federaciji BiH zaključila tri direktna sporazuma s istim dobavljačem vrijednosti 16.585 KM, iako je po zakonu trebalo da primijene konkurentski postupak.

Inače, gotovo da nema revizorskog izvještaja u BiH u kojem se pažnja ne skreće na kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH i, kako ističu stručnajci, očigledno je da vlast ne želi da uredi to pitanje. „Mi godinama predlažemo izmjene tog zakona kako bi se uveo red u javne nabavke, međutim ništa. Sada čujem pravi se neka radna grupa koja treba da radi na izmjenama zakona, ali sudeći po Strategiji razvoja javnih nabavki, to će biti samo kozmetičke izmjene“, rekao je Vukajlović.

 

Izvor: Nezavisne

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu