PRIVREDA
Povećanje akciza dovešće do pada potrošnje i jačanja crnog tržišta
BIH – Uvođenje namjenskih akciza na alkoholna i bezalkoholna pića putem kojih bi se novac ubirao za zdravstvo mogle bi donijeti više štete nego koristi Bosni i Hercegovini, mišljenja su čak i stručnjaci Uprave za indirektno oporezivanje.
U biltenu koji svako dva mjeseca izdaje Odjel za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH navodi se kako postoje rizici u provođenju ove ideje. U analizi u kojoj se predviđaju kretanja u oblasti poreza u idućih nekoliko godina, navedene su ohrabrujuće brojke, no s druge strane stručnjaci upozoravaju kako svaka izmjena politike oporezivanja sa sobom nosi veliki rizik.
Poseban osvrt urađen je po pitanju najavljenih izmjena Zakona o akcizama u pogledu povećanja akciza na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-plin.
Akcize za zdravstvo
U rubrici koja se bavi rizicima provođenja planiranih povećanja stručnjaci UNO-a navode da se očekuje da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje.
Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će imati i negativne proračunske implikacije, stoji u biltenu UNO-a. Također se navodi kako je izvjesno da će povećanje poreza na navedene proizvode dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama i sličnog. Sve to će, navode stručnjaci UNO-a, ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenosti i povećati poresku evaziju, ne samo indirektnih već i direktnih poreza i socijalnih doprinosa.
Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekt „bumeranga“. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugrozit će zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove, smatraju iz UNO-a.
Odjel za makroekonomsku analizu je predvidio da bi prihodi od oporezivanja alkoholnih i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini iznosio oko 67,4 milijuna maraka.
Prelazak na lož-ulje
Stručnjaci UNO-a uradili su projekcije i za povećanje akciza na gorivo.
Inicijalni statički efekti povećanja akciza na dizel/biodizel, benzin i lož-ulje procjenjuju se na 234,5 milijuna maraka na godišnjoj razini.
Međutim, s obzirom da će rast poreskog opterećenja derivata dovesti do rasta maloprodajnih cijena izvjesno je smanjenje potrošnje derivata, a time i smanjenje očekivanih efekata te na prihode od akciza, smatraju iz UNO-a.
Stručnjaci iz UNO-a smatraju kako će povećanje akciza na naftne derivate neminovno oslabiti konkurentnu poziciju BiH na regionalnom tržištu derivata, te se može očekivati slabljenje prekogranične i tranzitne maloprodaje derivata koja je u 2015. i prvom kvartalu 2016. bila jedan od važnih faktora snažnog rasta prihoda od akciza i putarine. Podsjećaju i na to da je dosadašnja politika oporezivanja energenata poticala nezakonitu potrošnju lož-ulja za pogon vozila.
Iako se prijedlogom izmjena zadržava isti jaz između oporezivanja lož-ulja i dizela izvjesno je da će porast akciza na dizel pojačati posticaje na korištenje lož-ulja zbog nominalnog rasta maloprodajnih cijena dizela. Eventualni rast cijena nafte na tržištu imaće negativan efekt na potrošnju derivata, što će se negativno odraziti i na proračunske (akciza, PDV) i na namjenske prihode od poreza na derivate nafte (putarina), smatraju stručnjaci UNO-a.
S druge strane u biltenu su naveli i pozitivne efekte primjene, odnosno povećanje priliva novca, posebno u fondovima zdravstva i direkcijama za puteve.
Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH u aprilu ove godine odložilo izjašnjenje o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim je predviđeno povećanje akcize na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije, gorivo i auto-gas. Ovaj potez uslijedio je nakon snažnog pritiska javnosti i privrednika koji su upozorili kako bi povećanje akciza bilo pogubno za domaću proizvodnju.
Iako je odluka odložena dok se smire strasti poznato je kako entitetski premijeri i predstavnici vlasti sa državne razine, odnosno političke stranke koje čine vlast na svim razinama, imaju saglasnost po pitanju povećanja akciza i poručuju kako od ovog cilja neće odustati.
Izvor: Dnevni list
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca