Connect with us

PRIVREDA

Cijene istih artikala variraju od grada do grada

BANJALUKA – Banjalučani i Trebinjci jedu najskuplju hranu, oblače najskuplju garderobu i najviše novca izdvajaju za svakodnevne potrebe.

Objavljeno

 


potrosacka korpa

potrosacka korpaIsti artikli, u istim marketima, u različitim gradovima različito koštaju.

Mjesečna kupovina za koju je u ovim gradovima potrebno izdvojiti 100, samo nekoliko kilometara dalje košta 80 maraka. Iz tog razloga ne čudi što oni, koji su u mogućnosti, u kupovinu odlaze u druga mjesta.

– Živimo u Banjaluci, ali većinu stvari kupujemo u Prijedoru, Tesliću ili Jelahu. Pritom ne računamo troškove goriva, jer u ova mjesta često idemo zbog drugih obaveza. Na ovaj način, za četvoročlanu porodicu, mjesečno uštedimo i stotinu maraka. Kada se radi o većim kupovinama, na primjer spremanje djece za školu, može se reći da se uštedi i do 200 maraka – navodi jedna Banjalučanka i dodaje da su u ovim opštinama čak i duplo jeftinije zdravstvene, frizerske i automehaničarske usluge.

Ako je suditi po podacima Udruženje građana „Oaza“ iz Trebinja, ovaj grad je najskuplji u RS.

– U Trebinju je sve skupo. Čak i nekoliko marketa koji se računaju kao najjeftinija mjesta za kupovinu, imaju veće cijene u odnosu na druge gradove u kojima imaju poslovnice. Zato ne čudi što većina Trebinjaca ide u kupovinu u Mostar – rekla je Nedeljka Ilijić, izvršna direktorka „Oaze“.

Ona kaže da su obično za razlike u cijenama „odgovorni“ troškovi prevoza.

Reklama

– Smatramo da razlika u cijenama zavisi isključivo od marže koju poslodavci uzimaju. Prije rata se znalo kolika maksimalno može biti marža, i nije bilo tolike razlike. Sada je ova oblast slobodna, tako da su i razlike drastične – navodi Ilijićeva.

Ona kaže da je Trebinje specifično po tome što se nalazi na tromeđi, pa često iz Hrvatske i Crne Gore ljudi dolaze da kupuju, jer ono što kod njih košta jedan evro, kod nas je marka.

– I zbog toga su cijene veće. Trgovci žele da zarade što više, pa maksimalno podižu cijene. Nedavno smo imali situaciju da se Trebinjci žale na previsoke cijene mesa, koje su Hrvatima i Crnogorcima bile itekako prihvatljive – kaže ona.

Kako navodi, bez obzira o kojim gradovima u RS se radi, ispostavlja se da je kupovina u Federaciji najjeftinija, pogotovo kada se radi o mesu i garderobi.

Poređenja radi, prosječna cijena junetine s kostima u julu u RS bila je 8.55 maraka. U banjalučkim i hercegovačkim mesnicama ova vrsta mesa teško se može naći ispod 10 KM, dok u Prijedoru i Doboju oni koji kupuju u vrijeme akcije, meso mogu da pazare za osam maraka. Određene vrste mesa u mesnicama u Federaciji su i do četiri marke povoljnije. Slično je i sa šećerom, gdje je razlika do 20 feninga, ili mlijekom, uljem i brašnom.

U udruženjima potrošača kažu i da je za više cijene hrane u Banjaluci „kriv“ veliki broj institucija Srpske u kojima su plate i najveće.

Reklama

Platežna moć potrošača u Banjaluci je najveća, jer je tu koncentrisana najveća količina novca. Upravo zbog toga tražnja za proizvodima je najveća u Banjaluci, pa su zbog toga trgovci i istakli daleko veće cijene u odnosu na druge gradove.

Ista marka odjeće tri puta jeftinija

Posebno izražene razlike u cijenama su u obući i odeći. U nekim većim tržnim centrima neke vrste odeće i obuće mogu se naći po ceni od pet do 10 maraka, dok u Banjaluci, bilo gdje da se kupuje, ista takva roba nije jeftinija od 15 maraka.

– Majice po dvije marke, patike po osam, pantalone do 10 maraka. Iako većina smatra da je presudan kvalitet, dešavalo se da ista marka odeće, samo kada se izađe iz Banjaluke, košta i do tri puta manje – kaže Banjalučanka.

 

Izvor: Blic

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu